AIK banka najprofitabilnija u Srbiji prošle godine – Bankar.rs
BANKEDOMAĆE BANKESLIDERSVE VESTI

AIK banka najprofitabilnija u Srbiji prošle godine

AIK banka je najprofitabilnija banka u Srbiji u 2022. godini, sa ostvarenom dobiti od 26,1 milijardu dinara, što je u ogromnoj meri posledica konsolidacije Naše AIK banke (bivše Sber banka), prema rang listi objavljenoj u godišnjoj ediciji Finansije TOP koju izdaje mesečnik Biznis i finansije.

Ukupan prihod finansijskog sektora u 2022. godini očekuje se da će iznositi oko 450 milijardi dinara, prema preliminarnim podacima koje je Privredna komora Srbije dostavila za mesečnik Biznis i finansije.

Finansijski sektor je prošle godine rastao skoro dvostruko brže od ostatka privrede, ali je veliko pitanje kako će se na ovo tržište odraziti sve izraženije teškoće koje domaća preduzeća imaju sa likvidnošću i sposobnošću da izmiruju svoje obaveze, ocenjuje se u ediciji.

Tradicionalno najprofitabilnija Banca Intesa je na drugom mestu, sa ostvarenom dobiti od 12,7 milijardi dinara prošle godine, dok je treća OTP banka, koja je lane ostvarila dobit od 12,3 milijarde dinara, saopštio je magazin Biznis i finansije.

Među prvih pet po dobiti na rang je i Raiffeisen banka, koja je u 2022. godini značajno podigla profit na 9,7 milijardi dinara, dok je na petoj poziciji UniCredit banka sa dobiti od 8,4 milijarde dinara.

Najveća banka po aktivi sa udelom od 15,1 odsto i dalje je Banca Intesa, a sledi OTP banka sa udelom od 13,7 odsto.

AIK banka će, nakon što se sprovede dogovoreno preuzimanje grčke Eurobank Direktne, dostići tržišni udeo više od 13 procenata. Time će ova banka više nego duplirati tržišno učešće u odnosu na period pre nego što je započela svoju strategiju širenja, ocenjuje se u ediciji Finansije TOP.

Banke su svoj neto prihod od kamata u 2022. godini uvećale za oko 20 milijardi dinara, na skoro 150 milijardi, dok je neto prihod od naknada i provizija lane povećan za četvrtinu, na 69,5 milijardi dinara, navodi se u saopštenju.

Pritisak inflacije na tržište osiguranja

Osiguravajuće kompanije u Srbiji su 2022. godine ostvarile ukupnu premiju od 133,9 milijardi dinara, za 14,5 milijardi dinara više nego godinu dana ranije, pri čemu prva četiri društva imaju udeo od gotovo 70 odsto.

Dunav osiguranje je u 2022. godini bilo na prvom mestu po visini premije koja je premašila 35 milijardi dinara, a drugoplasirano je Generali osiguranje sa ostvarenom premijom od 24,8 milijardi dinara. Obe osiguravajuće kompanije zabeležile su značajan godišnji rast premije, a među prvih pet po visini premije u 2022. godini na rang listi Finansije TOP slede Wiener Städtische, DDOR i Triglav osiguranje.

Štete koje su isplatili osiguravači porasle su sa 53,7 milijardi dinara u 2021. na 65,3 milijarde dinara u 2022. godini. Inflacija je zadala priličnu glavobolju osiguravačima zbog rasta troškova šteta, usled povećanja cena određenih proizvoda i usluga, ocenjuje se u toj ediciji.

Tržište finansijskog lizinga u Srbiji je u 2022. godini ostvarilo godišnji rast od 27 odsto, a pozitivan trend je nastavljen i u prvom tromesečju ove godine. Prema podacima u ediciji Finansije TOP, putnička vozila su najzastupljenija, sa udelom od 40 odsto u ukupnom finansiranju.

Neto imovina penzionih fondova na kraju 2022. iznosila je 48,2 milijardi dinara, što je za 1,7 odsto manje nego na kraju 2021. godine, piše u ediciji Finansije TOP.

Finansijski sektor je prošle godine rastao skoro dvostruko brže od ostatka privrede, ali je veliko pitanje kako će se na ovo tržište odraziti sve izraženije teškoće koje domaća preduzeća imaju sa likvidnošću i sposobnošću da izmiruju svoje obaveze.

Iako je zbog nesolventnosti koja je zabeležila rast od 105,8 odsto u prošloj godini, sa više od 9.000 preduzeća u tom statusu, Srbija svrstana na prvo mesto u centralnoj i istočnoj Evropi, to nije jedini „crni podatak“ koji govori o stanju domaće privrede, piše u ediciji Finansije Top.

Broj firmi i preduzetnika sa ozbiljnim finansijskim problemima u poslovanju daleko je veći, a spisak blokiranih računa godinama se vrti oko 40.000, to ukazuje da postoji sistemski problem i da zastoje u plaćanjima nije izazvala samo kriza zbog pandemije i nadovezujući rat u Ukrajini, ocenjuje se u ediciji Finansije TOP.

Biznis i finansije

Tags
Back to top button