Šta znače masovna otpuštanja u IT industriji? – Bankar.rs
SLIDERSVE VESTI

Šta znače masovna otpuštanja u IT industriji?

Gotovo svakodnevne vesti o masovnim otpuštanjima u poznatim svetskim tehnološkim gigantima “poklopila” je vest da se isto desilo u jednoj domaćoj tehnološkoj kompaniji. Oni su, naime, u jednom danu otpustili oko 200 zaposlenih.

Ova vest izazvala je zabrinutost kod mnogih tehnoloških radnika u Srbiji. Da su u pravu što su zabrinuti svedoči podatak da je broj oglasa za posao u IT sektoru u konstantnom padu od kraja prošle godine. Kako je navedeno u istraživanju sajta HelloWorld.rs, broj oglašenih pozicija se pred kraj 2022. godine spustio na 1.400, što je pad od 13 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Nakon što je domaća IT kompanija HTEC, koja je ranije bila poznata po brojnim kampanjama za zapošljavanje, objavila i potvrdila da će otpustiti skoro 7 odsto svojih zaposlenih, javnosti se nametnulo pitanje: da li su se masovna otpuštanja prelila i na Srbiju i kako će se to odraziti na nas?

HTEC Group: Ovo je bio neophodan odgovor

Katarina Urošević, direktorka komunikacija kompanije HTEC Group, potvrdila je za Euractiv da su se efekti svetske krize prelili i na regionalno tržište. Kako je navela, oni su kao kompanija još početkom godine uveli nizt mera u pravcu racionalizacije troškova.

“Kao neophodan odgovor na nepovoljne makroekonomske prilike, a sa ciljem postizanja veće agilnosti sa jedne strane, a sa druge strane fokusa na ključne oblasti rasta koje vidimo u narednom periodu, reorganizovali smo poslovne jedinice i optimizovali broj inženjera koji izvesno vreme nisu bili angažovani na projektima i čije znanje i veštine, nažalost, nisu odgovarajući za oblasti rasta koje očekujemo u narednom period”, rekla je Urošević za naš portal.

Kompanija ipak nastavlja sa daljim aktivnostima zapošljavanja

Kako je dodala, ovim procesom reorganizacije i optimizacije obuhvaćeno je oko 200 zaposlenih, što čini sedam odsto ove kompanije.

“Žao nam je što ove kolege nisu više deo našeg tima i činimo sve što je u našim mogućnostima da ih podržimo u daljem profesionalnom putu”.

Ona, ipak, navodi, da kompanija paralelno sa ovim aktivnostima nastavlja proces zapošljavanja u ključnim oblastima rasta.

“Poslovanje kompanije je stabilno, u prvom kvartalu zabeležili smo rast prihoda od 30%. Iako je ovo solidan rezultat, ispod je očekivanog nivoa i ambicija kompanije”, navodi ona.

“Moglo se naslutiti”

O, kako se ocenjuje, već izvesnom prelivanju krize u tehnološkom sektoru i na Srbiju, PR menadžer najposećenijeg sajta za zapošljavanje IT-jevca u Srbiji, Marko Vučetić, kaže da je vest o masovnom otpuštanju u ovoj domaćoj IT kompaniji ozbiljno potreslo na sve zaposlene u IT industriji.

“Međutim ovo se mogla naslutiti jer je već duže vreme određeni broj stručnjaka bio na „benču“ bez projekata. Ovom situacijom su uglavnom pogođene outsoursing kompanije, dok kompanije sa svojim proizvodom za nijansu prolaze bolje kroz krizu“, ističe Vučetić za Euractiv.

Pozitivna strana ovoga, sudeći po njegovim rečima, ipak postoji.

“Treba napomenuti da je ovo idealna prilika za manje kompanije da dođu do kvalitetnih IT stručnjaka, ali isto tako i za kompanije iz drugih industrija koje nisu IT“.

Prema rečima našeg sagovornika, otpuštanja u svetu, a sada i u Srbiji, rezultat su promena na tržištu, tehnološkog napretka, reorganizacije, promene strategije ili ekonomskih faktora.

“Te promene mogu zahtevati smanjenje radne snage radi prilagođavanja novim uslovima i smanjenja troškova. Globalne recesije, porezi, zakoni i konkurencija takođe mogu uticati na poslovanje tehnoloških kompanija u Srbiji, što može rezultirati otpuštanjima zaposlenih radi očuvanja profitabilnosti i prilagođavanja tržištu“, navodi Vučetić.

Koje pozicije treba da brinu?

Ko treba da se brine za svoje pozicije u IT kompanijama u Srbiji nije još uvek jasno, a prema rečima Vučetića, tu ima „dosta vaganja“.

“U početku su to bile non – tech pozicije, međutim sada je bilo otkaza i na tim tkzv. tehničkim pozicijama. Ima tu dosta vaganja, kompanije dobro razmisle i strateški odluče ko će biti otpušten, ima nešto i do rezultata zaposlenih“.

Da bi se popravila ovakva situacija na tržištu rada u Srbiji, „magični štapić“ bi mogao da pomogne, ali njega je teško naći, iskren je Vučetić.

“Bilo je za očekivati da će taj organski rast IT industrije biti normalizovan u jednom trenutku. Izvoz IKT usluga nam i dalje raste, deluje da ćemo imati opet ozbiljan rast. Nažalost broj oglasa u IT-u je dosta manji, čak 50% manje oglasa na sajtu HelloWorld.rs u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodnu, ali nadajmo se da će ova kako bih ja rekao opreznost trajati još ne tako dugo“.

Kriza neće trajati večno

Uzroke krize potražili smo na još jednoj platformi za zapošljavanje u Srbiji, Joberty. Kako nam je rekao Đorđe Vukoti, direktor prodaje i operacija u Joberty-u, ne postoji izolovani uzrok za kriz.

„Prvi znaci krize su se mogli primetiti u Americi u toku leta prošle godine, a kako je cela globalna ekonomija sistem spojenih sudova, taj talas je došao i u naš region. Takođe, kako je Fed počeo podizati kamatne stope i novac postajao sve skuplji, VC tržište je usporilo investiranje, što je direktno pogodilo startup-e u kasnijim fazama investiranja, kao i projekte mnogih kompanija. To je posledično dovelo do otkazivanja ili smanjenja projekata u kojima učestvuju IT kompanije iz našeg regiona“.

Ovome je doprinelo i propadanje Banke Silicijumske doline u Americi.

Ova kriza, ipak, neće trajati večno, tvrdi Vukotić za Euractiv.

“Poslednjih godinu dana nam je pokazalo da čak i IT može ući u krizu i da nije imun na svetska kretanja, tako da verujem da će ovo biti i jedna vrsta škole za buduće strateške odluke.“.

Na pitanje koje su industrije najviše pogođene, Vukotić je saglasan sa kolegom sa sajta HelloWorld. Kako kaže, najugroženije su outsourcing kompanije, dok kompanije koje razvijaju svoj proizvod bivaju pogođene ukoliko je plasman samog proizvoda na tržištu smanjen ili ugrožen.

“S druge strane, neke vertikale, kao što je automotive, beleže rast ne samo u Srbiji već i u regionu”.

Zanimljiv je trend da su, prema rečima Vukotića, programeri sada gledaju više u non-IT sector kao potencijalne poslodavce, kompanije koje rade na zanimljivim projektima i imaju respektabilne tech timove.

“Na prvom mestu to su kompanije iz bankarskog sektora, finansijskog sektora, osiguranja, sportskog klađenja, pa čak i sektori kao što su retail, FMSG I slični.

Šta da rade oni koji su ostali bez posla?

Vukotić ipak ima savete za nedavno otpuštene zaposlene. Kako kaže, u današnjem vremenu su promene posla mnogo češće nego ranije.

“Kada nastupe krize poput ove u kojoj se nalazimo, dolazi do većeg procenta otpuštanja nego inače i zaposleni su suočeni sa iznenadnim traženjem novog posla. U tom cilju, platforme poput Joberty-a im zaista mogu biti od pomoći i prilikom apliciranja za nove poslove preko oglasa koje kompanije postavljaju na našoj platformi do vrlo korisnih informacija o kompanijama do kojih dolaze, a koje ostavljaju drugi članovi IT zajednice”, savetuje Vukotić.
Kako će se situacija dalje odvijati na tehnološkom tržištu, ostaje da vidimo, a ono što je sigurno jeste da je kriza došla i na “vrata programera” u Srbiji. Ko bi rekao…

(EURACTIV.rs)

Tags
Back to top button