Francuska, Hongkong i Holandija najviše investirali u Srbiju – Bankar.rs
ANALIZEMAKROEKONOMIJASLIDERSVE VESTI

Francuska, Hongkong i Holandija najviše investirali u Srbiju

Prema rečima ministra finansija Srbije Siniše Malog, ukupan priliv direktnih stranih investicija u Srbiji u prvoj polovini ove godine je 1,9 milijardu evra, što je oko 31 odsto više nego u istom periodu lane.

“Srbija nezaustavljivo ide napred”, istakao je Mali.

Kako je dodao, napredujemo nemalim koracima, to su visoki dvocifreni procenti rasta.

I „Fajnenšel tajms” je prošle nedelje potvrdio da smo šampioni po broju direktnih stranih investicija, podvukao je ministar.

Britanski list „Frajnenšel tajms” objavio je pre nekoliko dana da je Srbija na prvom mestu u svetu po broju stranih direktnih investicija u odnosu na veličinu svoje ekonomije. Po najnovijoj rang-listi za 2019. godinu, Srbija je na čelu, s indeksom od 11,92 poena, što je 1,33 indeksni poen više u odnosu na prošlu godinu. U objavljenoj studiji navodi se da je Srbija lane privukla 107 projekata direktnih stranih investicija, što je 26 više nego u 2017. u odnosu na veličinu ekonomije svake države.

Srbija s ocenom 11,92 privlači gotovo 12 puta veći obim grinfild stranih direktnih investicija nego što bi se moglo očekivati od ekonomije njene veličine. Ona je tako preuzela od Mozambika lidersku poziciju po vrednosti indeksa i popela se jednno mesto u odnosu na 2017. godinu, navodi se u studiji britanskog lista.

Vodeći sektori u Srbiji po stranim direktnim investicijama lane su bili industrija automobilskih komponenti, hrana i duvan, tekstil i sektor nekretnina. Oni su zajedno imali udeo veći od polovine, odnosno tačno 54 odsto u ukupnim ulaznim SDI projektima.

Po podacima Narodne banke Srbije, najviše stranih direktnih investicija lane je došlo iz Francuske – 710,7 miliona evra, zatim Hongkonga – 434,5 miliona, Holandije – 317,5 miliona, Nemačke – 263,7 miliona i Rusije – 237,3 miliona evra. Posmatrajući oblasti u koje strani investitori najviše ulažu, pokazuju podaci NBS-a, u prerađivačku industriju uloženo je 924,8 miliona evra, u saobraćaj i skladištenje 660,1 miliona, a slede finansijske delatnosti, građevinarstvo i rudarstvo.

Na rast stranih direktnih investicija u Srbiju pre svega utiče politička stabilnost, sve bolja infrastruktura, kvalitetna i relativno jeftina radna snaga, trgovinska otvorenost naše države, ali i veliki broj industrijskih zona, u kojima se grade novi pogoni, proširuju postojeći, a koje su blizu velikih gradova.

Po oceni ekonomista, veći broj stranih direktnih investicija utiče na sve: rast standarda, proizvodnju, nova radna mesta, veće plate, povećanje izvoza i uopšte ekonomski razvoj. Strani investitori su, po ranije objavljenim podacima, lane u Srbiji otvorili oko 40 novih fabrika, pogona, proizvodnih linija i distributivnih centara, a u njima je do posla došlo nekoliko desetina hiljada radnika.

Poseban podatak za Srbiju predstavlja i činjenica, koju je izneo i britanski časopis, da je lane uspela da privuče 57 odsto svih direktnih investicija u region. Naime, od devet milijardi investicija namenjenih za ovaj region, Srbiji je pripalo šest. Da bi to postigla, Srbija je morala investitorima da ponudi najpovoljnije uslove, i to u trenutku kada su i druge balkanske države nudile jefinu radnu snagu i zemljište za male pare. Kreatori ekonomske politike Srbije su stranim investitorima, koji ulažu tek kada im njihova računica pokaže da se to isplati, ponudili više od onoga što druge države daju.

Treba napomenuti da je Srbija po grinfild stranim direktnim investicijama ostavila „za petama” ekonomije kao što su Singapur, Jermenija, Letonija, Bugarska, UAE, Mađarska, Rumunija, Irska, Poljska, Velika Britanija, Hongkong…

U prošloj godinu su počete, a ove nastavljene, neke od najznačajnijih stranih investicija po vrednosti, od kojih su dve u Vojvodini. Francuska kompanija „Vansi” preuzela je Aerodrom „Nikola Tesla”, kineski „Ziđin majning” kupio je RTB „Bor”. U Zrenjaninu je u martu ove godine položen kamen temeljac za najveću grinfild investiciju u Srbiji. Reč je o kineskoj kompaniji „Linglong International Europe” za proizvodnju pneumatika, dok je u Pančevu nemačka kompanija „ZF Fridrichshafen” započela proizvodnju auto-delova.

Izvor: Dnevnik.rs

Tags
Back to top button