Poreski obveznici će ipak vraćati Agrokorove dugove

Od samog starta državne intervencije u Agrokoru, glavna mantra Vlade bila je ista – građani neće osjetiti krah Todorićevog carstva, ali ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava: “Svi oni povjerioci iz Vladinog sektora, ako budu otpisivali svoje dugove – to će ići na teret poreznih obveznika, tu nema nikakvog dvoumljenja”.

A šta se zapravo događa?

Todorićeva uprava je za sobom ostavila dugove prema 5700 firmi i osoba – ti poverioci prijavili su ukupno 12.000 potraživanja, a od toga je 1.100 potraživanja državnog aparata.

Daleko najviše otpada na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) – Agrokor je HBOR-u ostao dužan 539 miliona kuna, druga državna banka HPB od Agrokora potražuje 327 miliona kuna, a HEP-u je Agrokor ostao dužan 43 miliona kuna.

Sve tri firme N1 Televizija pitala je koliko će tih miliona otpisati i ko smije odlučiti o tome otpisu, kao i da li  ih dosad Ante Ramljak kontakirao – konkretne odgovore izbjegavaju.

HPB poručuje: O otpisu je prerano govoriti. Vjerujemo da će doći do rešenja s kojim će svi biti zadovoljni.

HEP kaže: S obzirom na to da je još uvijek u toku proces postizanja nagodbe Agrokora i poverilaca, nismo u mogućnosti iznositi pojedinosti u vezi s tokom postizanja nagodbe.

HBOR navodi: Iznos prijavljenih potraživanja u celosti je priznat pa će HBOR nastaviti postupati u skladu sa spomenutom Rešenjem. Ovlašćenja i nadležnosti Uprave definisane su Zakonom o HBOR-u.

Dvije od te tri firme spaja ista osoba. Član nadzornog odbora HBOR-a – bivši je zaposleni Agrokora i već se izuzeo prije godinu dana od odluke o dodjeljivanju HBOR-ova kredita Agrokoru – ali pitanje je može li se izuzeti opet i kod otpisa.

On je ujedno i jedini član skupštine HEP-a, a uprava HEP-a ne sme samostalno doneti štetnu odluku za tu firmu – dakle odluka bi mogla pasti na skupštinu, odnosno, Zdravka Marića.

Upitan hoće li se i ovog puta izuzeti ako dođe odluka do njega, Marić odgovara: “Ja takvu odluku, znači imamo Upravu, imamo Nadzorni odbor, a Skupština zna se koje odluke donosi, ako dođe na nivo Skupštine, bićete na vrijeme obavešteni jer sam puno puta u takvim okolnostima dokazao i pokazao kako postupam”.

Sme li uprava doneti tu odluku o otpisu, pitanje je na koje Marić odvraća: “To ćete čuti od samog društva”.

A hoće li isto biti za HBOR? – Na to pitanje kaže: “Isto, o tome ćemo razgovarati, ima vremena, ne brinite”.

Njegov prethodnik Boris Lalovac objašnjava – nije nužno da će na primer HBOR otpisati jednako koliko i neke privatne banke – zavisno od toga koliko su se zaštitili: “Svakako bi trebalo pitati upravu na koji su način štitili svoja potraživanja i na koji su način pratili celokupnu izloženost ili će to biti na odluci skupštine do nadzornog odbora”.

Kako se tačno HBOR osigurao, zasad ostaje nepoznato – ali HPB sigurno jeste u skupini neosiguranih poverilaca – njihov otpis – otpis je javnog novca, jednako kao i otpis HEP-ovih miliona.

“Ako HEP kao državna kompanija mora otpisati jedan deo svojih potraživanja to će ići na teret indirektno svih građana RH jer će HEP morati ili podići cenu električne energije, ili od nekih svojih razvojnih projekata odustati”, upozorava Novotny.

Jedan od argumenata koji se može čuti među vladajućima je da bi se ti državni otpisi ionako dogodili i da nije bilo posebnog Lexa, odnosno i da je Agrokor išao u regularni bankrot – no, tada se otvara i večno pitanje – ako će država izgubiti otprilike jednako kao i da se nije uopće mešala – zašto je onda uopće intervenisala na ovaj način i tako se izložila stotinama tužbi?