Crna Gora: Čestitka puna poskupljenja – Bankar.rs
INOSTRANE BANKE

Crna Gora: Čestitka puna poskupljenja

Stupile na snagu nove mere štednje u Crnoj Gori, koje treba da sačuvaju državnu kasu. Povećan PDV sa 19 na 21 odsto, kao i akcize na cigarete, alkohol i gazirana pića.

Nova godina u Crnoj Gori počela je povećanjem stope PDV sa 19 na 21 odsto, kao i akciza na cigarete, alkohol i gazirana pića. Već su povećane cene goriva, i to za dva centa, zbog povećanja stope poreza na dodatu vrednost. Litar evrosupera 95 i 98 košta 1,3 evra, a evrodizela 1,18 evra, dok je lož-ulje za veleprodaju 1,15 evra. Poskupeće i električna energija za 3,2 odsto. To može da povuče za sobom i skok cena hrane i celokupne robe široke potrošnje…

Vlada očekuje da će ove mere doprineti stabilnosti državnih finansija. Povećanje poreza i akciza iz džepa građana i privrede u 2018. godini će napuniti državnu kasu za oko 90 miliona evra.

Taj novac treba da zakrpi rupe u državnom budžetu i da omogući da se država nešto manje zadužuje u odnosu na obaveze koje vraća, kako bi Vlada zadržala javni dug na 66 odsto BDP-a. Povećanje dažbina uticaće na inflaciju za 0,8 do 1,2 odsto, pa bi ukupna inflacija u 2018. mogla iznositi do 3,6 odsto.

Više novca u državnoj kasi treba da omogući redovnu isplatu plata i penzija, bez smanjenja i zamrzavanja, kao i realizaciju planiranih javnih investicija. Naredna godina biće deseta od izbijanja ekonomske krize, štednje i “stezanja kaiša”, a sedma od uvođenja prvih “privremenih” kriznih mera – takse “evro po evro” i dodatnog poreza na zarade preko 400 evra. Vlada se ni sada ne okreće većem oporezivanju luksuza i bogatstva.

Najveća opasnost za ovakav Vladin plan stabilizacije finansija jeste jačanje sivog tržišta zbog povećanja poreza i akciza, naročito duvanskih proizvoda. Najjeftinije legalne cigarete od 1. januara koštaju 2,5 evra, dok se na crnom tržištu mogu naći za evro.

Takođe, država mora da se suoči sa sudskim sporovima koji se vode u Strazburu, a koji mogu da je dodatno koštaju.

Na primer, samo kada bi bivši radnici “Radoja Dakića” preko Strazbura naplatili svoj novac, kako što je to uspelo nekolicini njihovih kolega, državna kasa mogla bi izgubiti oko 40 miliona evra, to je polovina onoga što Vlada pokušava da dobije vanrednim povećanjem poreza.

Vlada ove godine mora da ubedi Međunarodni monetarni fond i Svetsku banku da su njene mere fiskalne konsolidacije uspešne i da javni dug zaista iznosi 66 odsto BDP-a, a ne 71 odsto, kao što se do pre nekoliko meseci predviđalo.

IZAZOVI

Značajni izazovi za Vladu biće da zadrži postojeće i privuče nove investitore ne samo zbog povećanja poreza i akciza već i zbog raznih parafiskalnih nameta – taksa i naknada koje se vrlo često uvode sa državnog ili lokalnog nivoa. Unija poslodavaca je pre mesec objavila izveštaj kojim je otkriveno da na državnom i lokalnom nivou postoji 1.635 vrsta taksa i naknada.

Tags
Back to top button