Šta biste uradili da vam se na računu iznenada “pojavi” 30.000 dinara?

Danas se obeležava Svetski dan štednje koji ni ove godine ne prate primamljive bankarske ponude. Kamate su tek nešto iznad nule, a građani na šednim računima imaju 10,6 milijardi evra. Za svaki ulog do 50.000 evra država odavno garantuje isplatu, a novi Zakon o osiguranju depozita smanjuje troškove bankama za osiguranje štednje.
Bankari su istraživali i utvrdili – u proseku svako od nas, svakog meseca uštedi i na štedni račun uplati 4.771 dinar.
Na pitanje šta bi uradili ako bi im se na računu iznenada našlo 30.000 dinara, 82 odsto učesnika u istraživanju reklo je da bi ceo iznos ostavilo na tekući ili štedni račun. Svaki četvrti bi dobijeni novac odmah potrošio, a 14 odsto bi čitavu sumu “ostavilo sa strane”.
Kako su kamate pale na minimalne iznose motiv za štednju u bankama je sigurnost. Izmenjeni Zakon o osiguranju depozita i dalje predviđa da država garantuje za uloge do 50.000 evra, ali bankama smanjuje trošak jer će osiguranje plaćati samo na taj garantovani iznos, a ne na ukupnu štednju.
“Povremeno su banke sklonije većem apetitu prema riziku i sa ciljem boljeg pozicioniranja na tržištu ii veće zarade. Kod takvih banaka metodoliogija će prepoznati rizike i one će biti penalizovane kroz plaćanje veće premije osiguranja na depozite”, kaže Vladimir Šarić, direktor AOD-a.
Narodna banka je zadovoljna što raste štednja u domaćoj valuti – dostigla je 75 milijardi dinara što je četiri puta više nego pre sedam godina.
“Najnovija analiza urađena povodom ovogodišnjeg Svetskog dana štednje pokazuje da bi štediša koji u poslednjih godinu dana štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara dobio oko 2.700 dinara ili oko 23 evra više u odnosu na štedišu koji bi u istom periodu položio na deviznu štednju protivvrednost istog iznosa u evrima”, kaže Dragana Stanić, viceguverner NBS.
Štednja raste ali u gotovo istom iznosu rastu i krediti i gotovinski i stambeni. S obzirom na nelogičnost da se neko zadužuje po višestruko višim kamatama od onih dobijenih na depozite pokazuje sve veću podelu na one koji imaju da štede i one koji moraju da se zadužuju.
Izvor: RTS