Globalni ekonomski rast u 2018., već devetu godinu zaredom, iznosiće 3,5 posto ili više, što se nije dogodilo od 1960-tih godina, istakao je u utorak Matteo Ferrazzi, koordinator za CEE strategiju pri UniCreditu, na konferenciji za novinare u sklopu godišnjeg sastanka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ekspanzija američke privrede traje već gotovo devet godina, što je već sad drugo najduže razdoblje u istoriji, uz onaj ostvaren nakon 1991. Istovremeno je u eurozoni rast snažan i široko utemeljen u svim zemljama.
Ferrazzi kaže kako privrede regije srednje i istočne Evrope takođe imaju vrlo snažan rast, koji je u 2017. iznosio 3,7 posto, odnosno 4,6 posto kad se isključe Turska i Rusija. Snažna ekspanzija u regiji nije bila tako široko utemeljena još od 1980-tih godina.
No, zbog cikličkog usporavanja, ove godine očekuje se nešto niža stopa rasta u tim privredamaa, u proseku od 2,8 posto.
No, brojne zemlje u toj regiji i dalje će ostvarivati stopu rasta iznad 4 posto, poput Mađarske, Bugarske, Rumunije, Slovenije, Turske i Slovačke.
“Očekujemo da rast ostane vrlo snažan, iako će u nekim zemljama, koje su snažno rasle u 2017., usporiti”, istaknuo je, dodavši kako je okruženje i dalje pozitivno, a pokretači rasta ostaju potrošnja i investicije.
Daljnji rast kreditiranja
Takva situacija uteče pozitivno i na bankarski sektor u regiji, ustvrdio je Ferrazzi, ocenivši da je taj sektor stabilniji i održiviji nego u proteklim godinama u pogledu kreditiranja, finansiranja i kvalitete kredita.
Ferrazzi ocenjuje i da će kreditiranje u toj regiji u 2018. i 2019. nastaviti rasti po stopi od gotovo 5 posto, kao i lani, pri čemu će po prvi put u zadnjih 10 godina, ove godine kreditiranje rasti brže od rasta depozita.
U 2017. najviše je raslo kreditiranje u Turskoj, po stopi od 20 posto, Slovačkoj, 9,9 posto, Bosni i Hecegovini, za 6,5 posto, i Češkoj, za 5,7 posto.
U Unicreditu očekuju da će u ovoj godini rast kredita biti umereniji u tim zemljama, a ubrzati u onima koje su zaostajale, poput Hrvatske i Srbije.
Po pitanju kvaliteta kredita, ekonomski rast proteklih godina, zajedno s prodajom loših zajmova, doveo je do smanjivanja udela loših zajmova u ukupnima, što je imalo uticaja na profitabilnost banaka u regiji. Sve zemlje u regiji beleže udeo loših zajmova u ukupnima ispod 9 posto, izuzev Rusije.
U Unicreditu procenjuju da će u idućoj godini udjeo loših zajmova dodatno padati.
Razvoj digitalnog bankarstva
“Makroekonomski i bankarski fundamenti u toj regiji danas su vrlo snažni, zahvaljujući dobrom globalnom okruženju. S dobrom penetracijom mobilnih i on-line korisnika, povoljnim demografskim trendovima i ubrzanom digitalizacijom, regija je na putu da ostvari najviše od digitalnog bankarstva”, izjavio je Ferrazzi.
Naveo je kako postoji još puno potencijala za razvoj digitalnog bankarstva u regiji, no da se taj potencijal takođe i vrlo brzo materijalizira, budući da taj segment snažno raste.
To pokazuju i rezultati Unicreditova istraživanja, prvog dosad koje pruža uvid u finansijsko tehnološke kompanije u regiji srednje i istočne Europe.
Istraživanje, koje obuhvaća razdoblje od 2012. do 2016. godine, pokazuje da u toj regiji više od 600 finansijsko-tehnoloških kompanija ima svoje sedište, pri čemu ih je najviše u Rusiji – 216 te u Turskoj, 101. Sledi Bugarska, sa 70 takvih kompanija i Češka, 67, dok ih je u Hrvatskoj bilo 13.
Iako je od ukupnog broja takvih kompanija u Europi, najveći dio njih ili 91 posto posluje u zapadnoj Europi, u regiji srednje i istočne Europe njihov broj ubrzano raste.
Istraživanje pokazuje i da više od dve trećine njih posluje u sektorima transakcija i plaćanja, finansiranja te investiranja, kao i da većina posluje izvan nacionalnih granica.
