Globalna tržišta oštro pala zbog straha od rasta inflacije i kamata – Bankar.rs
BERZASVE VESTI

Globalna tržišta oštro pala zbog straha od rasta inflacije i kamata

Na svetskim su berzama prošle nedelje cene deonica oštro pale jer se ulagači plaše jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku centralnu banku na brži tempo povećanja kamata, zbog čega rastu prinosi na obveznice.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle nedelje pao za 5,2 posto, na 24.190 bodova. Za toliko je pao i S&P 500, skliznuvši na 2.619 bodova, dok je Nasdaq indeks pao 5,1 posto, na 6.874 boda. To je najveći nedeljni gubitak tih indeksa od januara 2016. godine.

Pritisak na tržište traje više od nedelju dana, od kada su podaci s američkog tržišta rada pokazali da zaposlenost i plate snažno rastu. To je izazvalo strahovanja od rasta inflacije, što bi moglo navesti američku centralnu banku da ubrza tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je prošle godine povećao cenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.

Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice u ponedeljak dostigao 2,885 posto, najviši nivo u četiri godine.

A viši prinosi štete deonicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz deonica i kupiti obveznice.

Nakon oštrog pada krajem prethodne i početkom protekle nedelje, u utorak i sredu cene su deonica nešto manje oscilirale, pa su se ulagači ponadali da je tržište dotaknulo dno.

Međutim, oštar pad cena deonica u četvrtak pokazao je da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vreme.

“Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavači pokušavaju shvatiti kakav će biti dalji smer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje”, kaže Jonathan Corpina, partner u firmi Meridian Equity Partners.

S&P 500 trenutno je u minusu gotovo 9 posto, a u jednom je trenutku bio na gubitku i više od 10 posto u odnosu na svoj rekordni nivo dostignut 26. januara. U tom su razdoblju deonice iz sastava tog indeksa na vrednosti izgubile oko 2.490 milijardi dolara.

Pad indeksa za više od 10 posto u odnosu na njihovu prethodni nivo znači da su ušli u područje korekcije, a poslednji put S&P 500 indeks bio je u području korekcije u januaru 2016. godine, kada je zaronio 13,3 posto ispod svog prethodnog najvišeg nivoa, što je tada bila posledica oštrog pada cena nafte.

Korekcija cena dionica dugo se očekivala, s obzirom da su cene godinama rasle gotovo bez prekida i poslednjih meseci neprestano dosezale rekordne razine.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena poreska reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, deo analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih nivoa precenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svetu da ove godine ukinu podsticajne monetarne mere koje su godinama niskom cenom novca podržavale rast tržišta deonica.

“Trenutno na tržištu imate fundamentalne razlike. S jedne strane ekonomije snažno rastu, kao i zarade kompanija, dok s druge strane rastu inflacija i kamatne stope. Veliko je pitanje što će od toga dominirati”, kaže Giri Cherukuri, direktor u firmi OakBrook Investment, koji od naredne nedelje očekuje nestabilno trgovanje.

I na evropskim su berzama prošle nedelje cene deonica oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 4,7 posto, na 7.092 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 5,3 posto, na 12.107 bodova. I pariški CAC izgubio je 5,3 posto, skliznuvši na 5.079 bodova.

Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks potonuo 8,1 posto, na 21.382 boda.

Tags
Back to top button