Javni dug Crne Gore 82,5 odsto BDP-a, deficit budžeta 877,5 miliona evra – Bankar.rs
ANALIZESVE VESTI

Javni dug Crne Gore 82,5 odsto BDP-a, deficit budžeta 877,5 miliona evra

Ministar finansija u vladi Crne Gore, Darko Radunović, rekao je da je pandemija korona virusa šok za ekonomiju celog sveta i da praktično nema države čija ekonomija ne trpi zbog čega celi svet pravi nove proračune i projekcije pa tako to radi i Crna Gora.

“Ovo što mi radimo rade gotovo sve zemlje sveta – prilagođavaju budžet novim okolnostima. Na samom početku želim da naglasim da se Crna Gora sa ovom krizom suočila u trenutku postignutih pozitivnih rezultata u delu konsolidacije javnih finansija o čemu svedoči kontinuirano smanjenje deficita budžeta kroz značajan rast prihoda u prethodne tri godine i racionalizacija potrošnje kao i stvaranje uslova za opadanje javnog duga.Crnogorsku ekonomiju u prethodnim godinama karakterisala su pozitivna ekonomska kretanja koja su rezultirala značajnim rastom BDP-a. Pozitivni trendovi nastavljeni su i u 2019. godini te prema preliminarnim podacima Monstata, crnogorska ekonomija je rasla po stopi od 3,6% u 2019. Međutim, kao ekonomija usmerena na sektor usluga, u okviru kojeg turizam čini jednu od najznačajnijih grana privrede, ekonomski je snažno pogođena tenutnim okolnostima, uz prisustvo visokog stepena neizvesnosti u ovoj i narednoj godini”, objasnio je Radunović.

Poseban akcenat je, kako je pojasnio ministar, na turizmu koji čini 22,4% BDP-a u 2019.godini i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima.

“Prema projekcijama, procenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona evra prihoda od turizma u 2020. godini, što je oko 450 miliona manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, te govorimo o realnom padu od 40% na godišnjem nivou. Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina, takođe će biti pod uticajem nastale situacije, te se očekuje pad stranih direktnih investicija sa 7% BDP-a u 2019. na 5,4% BDP-a u 2020. Na osnovu definisanih pretpostavki, realni pad BDP-a za Crnu Goru u 2020. procenjuje se na nivou od 6,8%, dok se u 2021. godini očekuje postepen i delimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9%”, kazao je Radunović.

On je objasnio da su pozitivni rezultati omogućili uspešnu emisiju crnogorskih evroobveznica po povoljnim uslovima, na taj način, obezbeđujući finansiranja Budžeta za 2020. godinu već krajem 2019. godine. Dodatno, finalizovane su aktivnosti i dobijena je garancija Svetske banke u iznosu od 80 miliona, na osnovu čega su početkom maja 2020. godine obezbeđena sredstva u iznosu od 250 miliona evra. Kroz emisiju obveznica i sredstava iz PBG aranžman, u značajnoj meri je umanjenj rizik izloženosti zemlje negativnim kretanjima na međunarodnom tržištu kapitala, ali takođe i negativnim kretanjima usled trenutnih nepredviđenih okolnosti izazvanih pandemijom korona virusa, te je na ovaj način i osigurana likvidnost budžeta države u periodu trajanja pandemije.

“Kao rezultat prethodno navedenih trendova, izvorni prihodi budžeta procenjuju se da će biti niži za 349,37 miliona odnosno 17,0% i procenjuje se da će iznositi 1.705 miliona odnosno 37% BDP-a. Ukupna potrošnja u 2020. godini će i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mera, iznositi 2.04 milijarde evra ili 44,3% BDP-a, što je za 63,4 miliona ili 3,01% niže u odnosu na prvobitni plan. Ovo prvenstveno usled preraspodijele između kategorija na rashodnoj strani budžeta, ušteda u delu potrošnje nemandatornog karaktera i očekivanoj nižoj potrošnji kapitalnog budžeta u delu realizacije projekta autoputa”, istakao je Radunović.

Ministar je kazao da je na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita budžeta za 2020. godinu iznosi 335,89 miliona ili 7,3% procenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, veći je za 285,93 miliona evra. Za navedeni iznos deficita uvećava se i procena nedostajućih sredstava u tekućoj godini koja će ukupno iznositi 877.49 miliona eura.

”U cilju nadomešćivanja nedostajućih sredstava, vodimo razgovore sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredstvima. Želeo bih posebno da istaknem finansijsku podršku koja je obezbeđena od strane Evropske unije kroz bespovratna sredstva u iznosu od 53 miliona evra, a koja će nam biti stavljena na raspolaganje u tekućoj i narednoj godini.Takođe, u razgovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom očekujemo obezbeđivanje dela sredstava kroz instument brzog finansiranja (RFI – Rapid Financing Instrument), zatim dela sredstava u razgovorima sa Evropskom komisijom kroz instrument makro finansijske podrške, kao i dela sredstava kroz aranžman sa Svetskom bankom”, kazao je Radunović.

On je objasnio da su značajna nedostajuća sredstva za 2020. godinu već obezbeđena kroz realizovani aranžman podržan PBG garancijom Svetske banke bazirane na razvojnim politikama, u iznosu od 250 miliona evra.

“Sumirajući, kroz razgovore koje trenutno vodimo i već realizovane aranžmane, očekujemo da ćemo obezbediti oko 500 miliona koja će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim delom akumuliranja fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u 2021. godini. Shodno navedenom, imajući u vidu plan otplate javnog duga u 2020. godini, kao i potrebe nadomešćivanja nedostajućih sredstava, javni dug u 2020. godini procenjeno je da će biti na sličnom nivou, u nominalnom iznosu, kao i 2019. godini, odnosno na nivou od 3.798,8 miliona. Međutim, zbog pada BDP-a u 2020. godini, od procenjenih 6.8 % BDP-a, javni dug očekuje se da će rasti kao procenat BDP-a do iznosa od 82.5% BDP-a” kazao je Radunović.

Izvor: Vijesti.me

Tags
Back to top button