Slovenija predala Hrvatskoj notu zbog presude protiv Ljubljanske banke
Slovenija je u petak protestovala protiv jedne od presuda hrvatskih sudova u sporu Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb s Ljubljanskom bankom oko prenesene devizne štednje hrvatskih državljana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, objavila je slovenska vlada.
Nedavna presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom je odbijena žalba Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke u jednom od tih sudskih postupaka, čime je ranija presuda na štetu Ljubljanske banke postala pravosnažna, predstavlja kršenje međunarodnog prava i prava Evropske unije, navodi se u protestnoj noti koju je slovenska vlada u petak predala veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani.
Slovenija je u noti izrazila očekivanje da će se Hrvatska susdržati od svih postupaka koji su u suprotnosti prema memorandumu iz Mokrica o pitanjima sukcesije kojim je pred ulazak Hrvatske u EU, po oceni slovenske strane, bilo dogovoreno da se obustave svi sudski postupci pred hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke, objavila je Slovenska novinska agencija STA.
Kako navode u Ljubljani, Slovenija je ispunila dogovor iz Mokrica jer je omogućila ulazak Hrvatske u EU, dok postupci protiv Ljubljanske banke u međuvremenu nisu obustavljeni.
Takozvani memorandum iz Mokrica potpisali su 2013. tadašnji premijeri dveju država Janez Janša i Zoran Milanović, ali ga dve strane različito tumače. Prema službenom stavu Ljubljane, dogovoreno je da Hrvatska u celosti i bezuvetno prekine postupke protiv Ljubljanske banke pred svojim sudovima, dok je tumačenje hrvatske strane da je dogovoren privremeni zastoj postupaka prema hrvatskom zakonu, te da je Slovenija kršila memorandum jer nije kao tadašnji vlasnik najveće slovenske banke osigurala saglasnost uprave te banke da pristane na uslove prekida postupaka, dok se za spor ne nađe alternativno i obema stranama prihvatljivo rešenje, do kojeg sve do sada nije došlo.
Slovenija je isplatila tzv. stare devizne štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj nakon što je Evropski sud za ljudska prava na tužbu štediša doneo presudu da im njihova sredsva treba vratiti po istom modelu po kojem su odmah nakon osamostaljenja Slovenije bili isplaćeni i domaći, slovenske štediše.
Slovenija međutim i dalje insistira na tezi da za onaj deo depozita hrvatskih štediša koji je isplaćen iz javnih hrvatskih sredstava preko Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb nije odgovorna i da je to pitanje koje treba rešiti u sklopu pregovora o nasledstvu nekadašnje SFRJ.
