Veliki skok hrvatskih investicija u Crnu Goru

Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su firme u Crnu Goru uložile manje od 10 miliona evra.

Time su ukupna hrvatska ulaganja u Crnu Goroj dosegla, pokazuju podaci HNB-a, 238,9 miliona evra, a Crna Gora je postala peta po značaju hrvatska ulagačka destinacija. Ispred nje su u razdoblju od 1993., od kada HNB vodi evidenciju, pa do kraja prošle godine po visini hrvatskih ulaganja samo Holandijaa, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija. Ovde valja napomenuti i kako se u prošloj godini u Crnu Goru slio najveći dio ukupnih hrvatskih ulaganja u tu zemlju, budući da su hrvatske investicije u tu zemlju ranijih godina bile vrlo male – godišnje su iznosile samo po nekoliko miliona evra.

Naravno, podaci HNB-a ne otkrivaju koje su to hrvatske investicije prošle godine otišle u Crnu Goru. Ipak, iz objavljenih je podataka jasno, a to nam potvrđuju i analitičari, da je takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajpre rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53 posto deonica Crnogorskog Telekoma, za šta je platio 123,5 miliona evra, piše Jutarnji list.

Osim u telekom industriji, te u maloprodaji, hrvatski su ulagači u Crnoj Gori prisutni i u turističkom sektoru. Neki od njih led su stidljivo probili još dok je Crna Gora bila delom SR Jugoslavije, odnosno u vreme kada se tadašnja vlast u Podgorici nastojala distancirati od politike Slobodana Miloševića i službenog Beograda. No, tada se još radilo samo o simboličnim ulaganjima, uglavnom o otvaranju kafića i restorana u vodećim crnogorskim turističkim destinacijama. Nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. godine i to se menja, pa su Hrvati, iako ne nužno vlasnički, prisutni i u hotelijerskom sektoru jugoistočnog suseda. Tako je, na primer, Karisma od 2017. preuzela upravljanje nad resortom Ruža vjetrova u Baru. Osim toga, hrvatski su kadrovi sve prisutniji u crnogorskom turizmu, gde ih angažuju strani ulagači, među kojima su i oni koji već posluju na hrvatskom tržištu.

– Crna Gora je turistička zemlja, koja kroz poreznu politiku i olakšice podstiče turizam. Osim toga, Crna Gora je uvela evro, što joj daje monetarnu stabilnost i uklanja valutni rizik, a ulagači to cene – primećuje Zdeslav Šantić, makroekonomista Splitske banke.

Podsticaj stranim ulagačima svakako je i usmerenost vlasti u Podgorici ka evroatlantskim integracijama. Crna Gora je nedavno postala članica NATO-a, a ima i status kandidata za članstvo u EU-u, te vodi pristupne pregovore. Članica je i CEFTA-e, zone slobodne trgovine koja danas okuplja zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju.
Ipak, glavni ulagački aduti ostaju crnogorski turistički sektor i proces privatizacije te infrastrukturni projekti, posebno gradnja autoputa od Bara do granice sa Srbijom.

Veliku ulogu u privlačenju ulagača ima i povoljan poreski sistem. Tako je, na primer, porez na dobit u toj zemlji samo devet posto, porez na dohodak od devet ili 15 posto, zavisno od visine primanja, dok je opšta stopa PDV-a 19 posto, uz koju postoji i snižena stopa od sedam posto i nulta stopa, pokazuju podaci crnogorskih vlasti.
Tako su stranci u Crnu Goru prošle godine, prema podacima Centralne banke Crne Gore, uložili ukupno nešto manje od 650 miliona evra. Najviše ulaganja u tu zemlju stiglo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te iz Italije, Azerbajdžana, Rusije, Švajcarske, Nemačke, Srbije, Kipra i Turske.

No, iako je turizam jak crnogorski adut za ulaganja, Šantić ne očekuje da će hrvatske firme iz turističkog sektora u doglednoj budućnosti u većoj meri ulagati u crnogorski turizam. Hrvatske će se firmee, dodaje, svakako se više okretati zemljama regije, posebno BiH i Srbiji, no Crna Gora tu stoji znatno slabije, kako zbog malog tržišta, tako i zbog premalog broja radnika. Po tome, tržišta BiH i Srbije ulagačima svakako više mogu ponuditi.