Za gubitke slovenskih banaka krive uprave, vlade i regulatori
Za loše poslovanje i gubitke slovenskih banaka od 2004. do 2013. godine, što je tada rezultiralo njihovom dokapitalizacijom i sanacijom državnim sredstvima, odgovorne su sve uprave banaka, ali i sve vlade i regulatorni organi, prije svega Centralna banka i njeni guverneri, piše u izvještaju Parlamentarne komisije.
Uprave su zanemarivale rizike loših kredita, odobravanih u doba kada su imale prepune kreditne portfelje, piše u izvještaju, prenosi Hina.
Kako je kazao predsjednik te komisije Anže Logar, oni koji su objektivno i subjektivno odgovorni za takav razvoj događaja, a radi se, u prvom redu, o upravama banaka iz tog vremena i nadzornim odborima i trebali bi za to i krivično odgovarati.
Komisija je izvještaj, o kojem još mora glasati Parlament, na plenarnom zasjedanju prihvatila jednoglasno, a zastupnicima će predložiti i osnivanje posebnog specijaliziranog suda za progon kriminaliteta u bankarstvu.
Loše bankarske prakse
Prijedlog takvog zakona u proceduru treba predložiti što prije, a to bi, u prvom redu, bio zadatak Vlade, kazao je Logar.
Prema njegovim riječima, više uprava Nove Ljubljanske banke i Nove kreditne banke Maribor odgovorno je krivično i odštetno za loše bankarske prakse.
Te su uprave odgovorne i za neosigurane kreditne plasmane i zanemarivanje potencijalnog kreditnog rizika, zbog čega je Slovenija u vrijeme bivše premijerke Alenke Bratušek morala dokapitalizirati banke u državnom vlasništvu s više milijardi eura.
Objektivno su za zakašnjele reakcije i neodgovarajuće postupanje odgovorne i ranije vlade, nadzorni odbori u bankama te regulatori finansijskog tržišta, u prvom redu bivši guverneri Centralne banke Marko Kranjec i Mitja Gaspari, ocijenjeno je u konačnom izvještaju na više od 1.000 stranica.
Izvor: Aljazeera
