Kamatne stope u Srbiji će mirovati tek kada inflacija počne da opada – Bankar.rs
Uncategorized

Kamatne stope u Srbiji će mirovati tek kada inflacija počne da opada

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) podizao je referentnu kamatnu stopu 13 puta zaredom, a poslednji put 6. aprila, kada je povećana na nivo od šest odsto.

Nova sednica zakazana je za danas, a procenjuje se da će centralna banka nastaviti sa pooštravanjem monetarne politike.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić za Biznis.rs kaže da očekuje da će NBS referentnu kamatnu stopu povećati bar još dva puta do leta.

„Posle dva povećanja, koja ne moraju nužno da budu uzastopno u maju i junu, ključna kamatna stopa mogla bi da ostane na istom nivou kada inflacija počne da opada“, ističe Arsić.

Prema njegovim rečima, takav scenario ne bi trebalo očekivati pre juna, jer smo u maju imali „dodatni inflacioni udar“ koji potiče od povećanja cena električne energije i gasa.

„Takođe, u aprilu i maju obično imamo sezonsko povećanje cene poljoprivrednih proizvoda. Nije sigurno da će se to i dogoditi, s obzirom na to da se poredi sa prošlogodišnjom lošom sezonom. Dakle, možda bi od juna moglo da se očekuje smirivanje inflacije i ako se to dogodi onda bi referentna kamatna stopa mogla da ostane na istom nivou posle drugog povećanja“, objasnio je Arsić za Biznis.rs.

Naglašava da su preduslovi za „mirovanje“ kamata i to da poljoprivredna sezona bude dobra, a kretanja na svetskom tržištu povoljna, odnosno da cene ne rastu.

Kako se kretala vrednost RKS u Srbiji

Novac u Srbiji bio je najskuplji pre tačno 15 godina – na vrhuncu velike svetske ekonomsko-finansijske krize 2008. godine referentna kamatna stopa iznosila je 17,75 odsto. U naredne četiri godine, kretala se između 9,5 i 11,5 odsto, da bi postepeno ali uporno smanjivanje počelo 2014. godine, kada je vredela osam odsto.

Već sledeće godine gotovo je prepolovljena na 4,50 odsto, da bi do kraja 2021. godine stigla na istorijski minimum od jednog procenta. Na tom nivou bila je do aprila 2022. godine, kada je Narodna banka Srbije počela da pooštrava monetarnu politiku. Prošlu godinu završila je na nivou od pet odsto.

Početkom maja već su povećane referentne kamatne stope američkog Feda i Evropske centralne banke, za po 25 baznih poena.

Predsednik Federalnih rezervi Džerom Pauel (Jerome Powell) rekao je u svom obraćanju da je inflacija donekle ublažena od sredine prošle godine, ali da inflatorni pritisci i dalje rastu.

„Proces vraćanja inflacije na ciljani nivo od dva procenta biće dug“, zaključio je Pauel i naglasio da je američki bankarski sistem zdrav i otporan, kao i da su se uslovi u bankarskom sektoru „značajno poboljšali“ u odnosu na početak marta. Referentne kamate Feda su trenutno najviše u poslednjih 16 godina i kreću se u opsegu od pet do 5,25 odsto.

ECB je odluku o daljem pooštravanju monetarne politike obrazložila na sličan način.

„Glavna inflacija je opala tokom poslednjih meseci, ali su osnovni pritisci na cene i dalje jaki. Istovremeno, prošla povećanja kamatne stope se snažno prenose na finansiranje evrozone i monetarne uslove, dok zaostajanje i snaga prenošenja na realnu ekonomiju ostaju neizvesni“, navedeno je u saopštenju ECB povodom odluke o povećanju kamatne stope na glavne operacije refinansiranja na 3,75 odsto, kamatne stope na graničnu kreditnu liniju na četiri i kamate na depozitnu liniju na 3,25 odsto.

Poruke Feda o „dugom povratku na inflacioni cilj“ i ECB-a o nepovoljnom kretanju bazne inflacije odražavaju ono na šta upozoravaju ekonomisti.

„Ono što je prilično izvesno je da će kamatne stope ostati na visokom nivou u ovoj godini, i u svetu i u Srbiji“, zaključio je za Biznis.rs profesor Milojko Arsić.

Tags
Back to top button