Loši krediti ne brinu bankare u regionu – Bankar.rs
BANKEEVROPSKE BANKEINOSTRANE BANKEKreditiSLIDERSVE VESTI

Loši krediti ne brinu bankare u regionu

Bankrot Banke Silicijumske doline (Sillicon Valley Bank, SVB) izazvao je nove potrese na globalnom bankarskom tržištu. Sve je više zabrinutih da ne dođe do lančane reakcije i udara na finansijski sistem, pa se ponovo pominju oštriji kriterijumi za poslovanje banaka, odnosno za odobravanje novih kredita.

O pooštravanju uslova za dobijanje zajmova govorio je krajem februara i viši ekonomista Evropske investicione banke Mateo Feraci, koji je naglasio da bankari očekuju opadanje kvaliteta kredita u narednih šest meseci. Prema njegovim rečima, očekuje se značajan rast nivoa loših, odnosno nenaplativih kredita (NPL).

To je u razgovoru za Biznis.rs potvrdio i Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, koji je podsetio da se nenaplativi krediti u ovom trenutku nalaze na istorijskom minimumu, ali da je ipak realno očekivati da će doći do njihovog rasta u narednom periodu, imajući u vidu probleme kroz koje prolazi naša zemlja, kao i region i čitava Evropa.

Crnogorski bankari očekuju oštrije kreditne uslove

Nekvalitetni krediti i potraživanja banaka u Crnoj Gori iznosili su na kraju 2022. godine 209,1 milion evra i beleže povećanje od 1,7 miliona evra, odnosno procentualno 0,82 odsto u odnosu na uporedni godišnji period.

„To nije uticalo na povećanje njihovog učešća u ukupnim kreditima i potraživanjima zbog značajnijeg rasta kreditnog portfolija banaka u odnosu na rast nekvalitetnih kredita. Naime, NPL je na kraju 2022. godine iznosio 5,71 odsto dok je na kraju 2021. godine ovaj koeficijent iznosio 6,17 odsto, što predstavlja pad od 0,46 procentnih poena“, navode iz Centralne banke Crne Gore za Biznis.rs.

Uzimajući u obzir primenu nove regulative, odnosno primenu nove definicije neispunjavanja obaveza, potom makroekonomski ambijent u kojem banke posluju, uključujući visok stepen neizvesnosti izazvane ratnim dešavanjima u Ukrajini, kao i razvijene i primenjene mehanizme upravljanja nekvalitetnim izloženostima od strane banaka, crnogorska centralna banka ne očekuje pogoršanje kreditnog portfolija banaka u narednom periodu.

Ipak, banke su već najavile nešto oštrije uslove za odobravanje kredita, dok tražnja i dalje ostaje na visokom nivou.

„Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka koju Centralna banka Crne Gore sprovodi kvartalno, banke očekuju da će kreditni uslovi za odobravanje kredita, i privredi i stanovništvu, biti pooštreni. Banke, dalje, očekuju da će se u prvom kvartalu 2023. godine nastaviti pooštravanje kreditnih uslova privredi i stanovništvu po pitanju povećanja kamatnih marži, provizija i naknada, kao i strožijih zahteva u pogledu kolaterala i hipoteke. Takođe, pogoršanje opšte ekonomske situacije, usled situacije u Ukrajini i visoke inflacije, nastaviće da utiče na percepciju rizika banaka“, ocenjuju iz Centralne banke Crne Gore.

Pored opšte ekonomske situacije, na pooštravanje kreditnih standarda uticaće i rast troškova izvora sredstava, povećanje rizika zahtevanog kolaterala, rast nenaplativosti potraživanja, kao i smanjenje spremnosti na preuzimanje rizika.

„S druge strane, banke očekuju dalji rast tražnje privrede i stanovništva za kreditima tokom prvog kvartala 2023. godine, osim tražnje stanovništva za stambenim kreditima, gde banke očekuju nastavak pada, pre svega usled lošije opšte ekonomske situacije, kao i nepovoljnije situacije na tržištu nekretnina“, navode iz CBCG.

Kada je reč o daljem podizanju referentne kamatne stope Evropske centralne banke, dodatno zaoštravanje monetarne politike moglo bi da utiče i na bankarski sektor Zapadnog Balkana.

„Rast kamatnih stopa u Crnoj Gori je rezultat više različitih faktora. Jedan od razloga je rast euribora, referentne kamatne stope na međubankarskom tržištu pod uticajem pooštravanja monetarne politike ECB, što direktno utiče na rast varijabilnih kamatnih stopa, dok indirektno utiče i na ostale kamatne stope. Takođe, značajan uticaj na percepciju, odnosno rast rizika, a posledično i na povećanje kamatnih stopa, ima i povećana neizvesnost usled geopolitičkih tenzija, koja utiče na pooštravanje i uslova i standarda kod izvora finansiranja“, kažu iz crnogorske centralne banke.

Rast cene kapitala u Crnoj Gori mogao bi da ima negativan uticaj na dužnike, s obzirom na to da je crnogorska privreda bankocentrična i oslanja se na banke kao osnovne izvore finansiranja. Centralna banka očekuje da će ovaj rizik banke i dužnici izbalansirati kod postojećeg zaduženja, a da će novo zaduživanje ići u pravcu smanjene tražnje za kreditima u narednom periodu. Takođe, rast kamatnih stopa može imati negativni uticaj na fiskalne rizike, s obzirom na buduće potrebe finansiranja i nivo tekućeg javnog duga. Ipak, ne očekuje se da će ovi trendovi trajati dugo, već se očekuje usporavanje inflacije u evrozoni, a samim tim i umerenije podizanje referentne kamatne stope ECB-a.

Banke u BiH dobro kapitalizovane

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kaže za Biznis.rs da se situacija na evropskom bankarskom tržištu i trendovi koji tamo postoje ne mogu izjednačavati sa stanjem u BiH. On podseća da je Evropska centralna banka od 2008. godine puštala u opticaj veliku količinu novca, čime je “kratkoročno kupovala mir, ali su ta sredstva bila osnovni faktor koji je doveo do povećane inflacije”.

“Zato je ECB odlučila da prestane sa tom praksom, što je otkrilo realnost – da mnogi bez takvog novca i još uz povećane kamate ne mogu preživeti. To će dovesti do povećanja nenaplativih kredita u Evropi. Drugi razlog je rat i njegove posledice koje više pogađaju EU nego ostale zemlje, zbog razvijenijih ekonomija, a time i većih potreba za razvojem koji u ovakvim uslovima ne mogu ostvariti”, ocenjuje naš sagovornik.

Kutle napominje da je situacija u Bosni i Hercegovini totalno različita iz najmanje dva razloga. Prvi je što BiH zahvaljujući “currency boardu” ima stabilan kurs i ne može štampati novac bez pokrića. Drugi razlog su banke i njihov način rada.

“Banke su u BiH izuzetno dobro kapitalizovane i imaju visok stepen pokrivenosti NPL-ova, da ih spoljni poremećaji ne mogu ugroziti. Rast kredita je oko pet odsto, a rast profitabilnosti veći od 35 procenata. Profitabilnost banaka ove godine je prešla 500 miliona KM, što daje dodatnu sigurnost bankama”, navodi Berislav Kutle.

Ipak, on smatra da je jasno da ovakva inflacija utiče na raspoloživost budžeta građana, a time i na smanjenje potražnje za kreditima. Nada se da će se rat u Ukrajini završiti i da će inflacija doći u normalne okvire u narednoj godini, a time će se smanjiti i bojazan da ne dođe do pogoršanja stanja.

“Treba napomenuti da rast NPL-ova nije i ne može biti uzrok, on je posledica pogoršanja ekonomske situacije. Banke nisu i nemaju razlog da najavljuju pooštravanje uslova za dobijanje kredita, one imaju standarnu proceduru za procenu rizika koja zavisi od kvaliteta klijenata. Interes banaka je povećanje kreditne izloženosti kako bi iskoristili višak likvidnosti, a situacija u BIH je takva da se i dalje može očekivati rast kredita na nivou od pet odsto”, zaključuje direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.

Biznis.rs

Tags
Back to top button