Govoreći o novim demografskim uslovima i kretanjima na tržištu rada, ekonomisti u Poljskoj pokrenuli su priču o drastičnom pomeranju granice za penzionisanje. Slično mišljenje istovremeno imaju i poznavaoci u Srbiji.
Dodao je da istraživanja pokazuju da će “današnja deca od 30, 40, pa čak i 50 godina živeti duže i u boljem zdravlju, pa nema razloga da se misli da neće biti u mogućnosti da rade”.
Granica za penzionisanje pomera se i u Srbiji i već sada se zna kojim tempom će ići narednih deset godina.
On navodi i da posmatrajući potrebe, trendove i izmene zakona koji regulišu penzijske sisteme, čak i u najrazvijenijim zemljama, dolazi do sve većeg pomeranja broja godina potrebnih za penzionisanje.
Nikola Altiparmakov iz Fisklanog saveta, kaže da se produžava životni vek, ali i gornja granica za odlazak u penziju. Kako je istakao, u penzijskom sistemu ovi trendovi su posledica demografskih trendova, gde u Srbiji i Evropi zadnjih 50 godina postoji takozvano demografsko starenje, što nije toliko loš pojam koliko zvuči na prvi pogled – znači da ljudi žive duže, prenosi Blic.
“Ono što to mora da prati kako bi penzijski sistemi ostali održivi je da se sa povećanjem životnog veka povećava i radi vek i da radimo što duže”, rekao je Atiparmakov.
Predviđa se, kako je dodao, da će do 2050. očekivani životni vek da poraste za četiri godine.
