Žalba na porez na imovinu košta 500 dinara – Bankar.rs
ANALIZESVE VESTI

Žalba na porez na imovinu košta 500 dinara

Nezadovoljni poreski obveznici koji smatraju da im je nepravedno razrezan porez na imovinu, to jest da iznos ovogodišnjeg poreza koji je u pojedinim slučajevima veći i do 100 odsto i nije srazmeran rastu vrednosti nekretnine – mogu da se žale poreskoj administraciji. Bez obzira na ishod njihove pritužbe, moraće da plate taksu od 500 dinara.

Građani mogu da se obrate nadležnom opštinskom odeljenju Sekretarijata za javne prihode, koje je i donelo poresko rešenje, kako bi dobili dodatna objašnjenja. Takođe, mogu da ulože žalbu na rešenje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja, što je i navedeno u pouci o pravnom leku u samom rešenju o utvrđivanju poreza na imovinu, kažu u Sekretarijatu za javne prihode.

Na naše pitanje zašto se na ulaganje žalbe na visinu poreza plaća taksa od 500 dinara i ko će i u kom roku da odgovori na pritužbe građana, oni kažu da je Zakonom o republičkim administrativnim taksama propisano plaćanje administrativne takse na žalbu na rešenje. Žalba se, ukoliko su ispunjeni propisani uslovi, može rešiti kod prvostepenog organa i doneti zamena rešenja ili se ista dostavlja Ministarstvu finansija kao drugostepenom organu na dalji postupak i odlučivanje.

Mnoge Beograđane su iznenadila poreska rešenja, koja su prilično kasnila i na kojima je procenat uvećanja bio šarenolik – čak u istoj zoni za istu vrstu nepokretnosti obveznici su dobijali različite iznose uvećanja. Doduše, pojedinim obveznicima iznos poreza ostao nepromenjen u odnosu na prethodnu godinu. Za uvećanje ovogodišnjeg poreza na imovinu u prestonici ključno je ukidanje gradske odluke o ograničenju poreza na imovinu. Pre pet godina je promenjen zakon o porezu na imovinu, zbog čega je usledilo i značajno povećanje ovog nameta. Pošto je promenjena metodologija obračuna, to je uslovilo da je nekim obveznicima ovaj namet bio i po nekoliko puta veći. Umesto da se zaračunava vrednost nekretnine za svaki pojedinačni stan, grad je isparcelisan po zonama i za određivanje poreske osnovice uzima se prosečna vrednost nekretnine za celu zonu. Ukinuta je naknada za uređenje građevinskog zemljišta i inkorporirana je u ovaj porez. Da bi ublažili veliki rast poreza na imovinu, gradske vlasti su iz godine u godinu usvajale odluke da porez na imovinu, koji je najizdašniji lokalni prihod i predstavlja trećinu izvornih prihoda na lokalu, u prestonici ne može biti uvećan više od dva odsto. Od ove godine to ograničenje više ne postoji.

Na naše pitanje zašto je odlučeno da baš ove godine bude ukinuta odluka o ograničenju povećanja poreza na imovinu, u sekretarijatu kažu da je Skupština grada Beograda nadležna za donošenje odluka koje se odnose na porez na imovinu na teritoriji grada Beograda i sve su predmet prethodne javne rasprave.

“Za objašnjenje različitih povećanja kod istih vrsta nepokretnosti za različite obveznike, potrebno je obratiti se nadležnom opštinskom odeljenju radi pojašnjenja, zato što svaki poreski obveznik može da ima neku specifičnost u odnosu na drugog obveznika. Pored toga, ako je došlo do promene podataka od značaja za utvrđivanje obaveze, do kojih se došlo službenim putem, može doći do promene u visini poreza za 2020. u odnosu na 2019. Napominjemo da je nakon smrti poreskog obveznika, držalac ili naslednik nepokretnosti imao obavezu u skladu sa Zakonom o porezima na imovinu da u roku od 30 dana prijavi porez na imovinu na svoje ime. U slučajevima gde nije postupljeno po zakonu i nije prenet porez sa preminulog lica, porez za 2020. godinu može biti uvećan za 100 odsto ako se radi o stanu ili kući za stanovanje”, kažu u ovom sekretarijatu.

Tags
Back to top button