KREDITI: Pronađite dokumentaciju i tražite svoj novac nazad – Bankar.rs
KreditiSLIDERSVE VESTI

KREDITI: Pronađite dokumentaciju i tražite svoj novac nazad

Ukoliko ste podigli kredit od maja 2007.godine, bez obzira da li uzeli kao fizičko ili pravno lice, imate pravo da tražite od banke da vam vrati taj iznos koji je u praksi bio 1-2% od visine kredita. Na manje iznose kredita, ovaj trošak malo ko i primeti, ali i ako primeti, pretpostavlja da je to normalno. Kod većih iznosa kredita i naknada je daleko veća. Ovo je definisano Zakonom o obligacionim odnosima, a prvi koji su pokrenuli ovo pitanje je Udruženje za zaštitu korisnika finansijskih usluga “Efektiva”. Zakonom je definisano da banke osim kamate ne smeju građanima ništa dodatno da naplaćuju kao trošak.

Većina banaka pri odobravanju kredita klijentima naplaćuju razne troškove kao što su „naknada za puštanje kredita“ ili „obrada kreditnog zahteva“, a  pojedine su otišle i korak dalje pa su u troškove kredita uvrstile i stavku „praćenje kredita“. Kod prevremene otplate kredita ili reprograma, banke takođe „troškove“ prebacuju na klijenta. Tako na primer imate marketinške trikove banaka koje odobravaju kredite sa 0% kamate na 6 meseci, ali vam naplate obradu kredita 2% od visine kredita što bi na godišnjem nivou bila kamata 4%. Dakle, daleko od toga da klijent vraća samo glavnicu. Većina banaka i dan danas naplaćuje ove troškove iako je zakonom definisano suprotno. Narodna banka Srbije uputila je dopis bankama još prošle godine, u kojima se sugeriše, ali ne i obavezuje, da banke pri obradi kredita korisnicima dodatno naplate samo stvarne troškove kredita a da te troškove prikažu kroz kamatnu stopu. Ipak banke su ostale neme na ovu preporuku NBS iako je zakonom predviđeno da naknada eventualno može biti fiksni iznos za sve kredite.

Građani se sa pravom pitaju koji su to troškovi koje se stavljaju njima na teret. Udruženje „Efektiva“ preporučila je svim građanima i pravnim licima da presaviju tabak i tuže banku ukoliko banka odbije da im vrati sredstva naplaćena po ovom osnovu. Prema nekim procenama, ukupan trošak koji su građani platili od 2007.godine do danas je nekoliko desetina miliona evra. Ukoliko NBS primora banke da se striktno pridržavaju zakona, što će morati da se desi, i da se odreknu tih naknada, a građani masovno pokrenu sporove pred sudovima, banke će pre ili kasnije morati da im vrate novac. To može predstavljati problem za banke generalno jer će pokušati da te troškove ukalkulišu u kamatnu stopu što će dovesti do njenog povećanja pa i manje tražnje za kreditima.

Takođe, pored naknada, svi krediti sa valutnom klauzulom, prema zakonu isplaćuju se po srednjem kursu Narodne banke. Plaćanje mesečne rate takođe ide po ovom kursu, što u prošlosti nije bio slučaj. Banke su se pri isplati kredita vezivale za kupovni (manji) kurs kako bi što manje dinara bilo isplaćeno. Sa druge strane, pri uplati mesečne rate, klijent je imao obavezu da uplati po prodajnom (većem) kursu. Dakle, banke su u dva pravca oštetile klijente u svoju korist, i pri davanju i pri vraćanju kredita. S obzirom da je zakonom definisano da je kamatna stopa jedina zarada koje banke smeju da imaju pri davanju kredita, građani i po ovom osnovu mogu da traže povraćaj sredstava.

Ukoliko imate kredit, ili ste ga imali u prethodnih 10 godina, potražite ugovor koji ste potpisali sa bankom i proverite koliki je bio iznos naknade i obrade kredita i po kom kursu ste vraćali kredit. Primera radi, na kredit u visini od 5 hiljada evra, ukupni troškovi koji su vama stavljeni na teret sa zateznim kamatama, mogu biti i do 300 evra. Zamislite koliki iznos je u slučaju većeg ili stambenog kredita.

Prošle godine sud u Somboru doneo je pravosnažu presudu kojom je jedna banka bila dužna da vrati sredstva klijentu za kredit odobren pre nekoliko godina. Pronađite dokumentaciju i tražite svoj novac nazad. Banke neće to same uraditi.

Izvor: BIZLife

Tags
Back to top button