Međugodišnji BDP Srbije najveći u Evropi, međukvartalno osmi – Bankar.rs
ANALIZEMAKROEKONOMIJASLIDERSVE VESTI

Međugodišnji BDP Srbije najveći u Evropi, međukvartalno osmi

Bruto domaći proizvod (BDP) Evropske unije u prvom kvartalu 2020. godine pao je u odnosu na prvo tromesečje 2019. godine za 2,6 odsto, dok je BDP evrozone u istom periodu manji za 3,1 odsto, saopštio je juče Eurostat.

Statistička kancelarija navodi da je ukupna privredna aktivnost celokupne EU u prva tri meseca 2020. godine manja za 3,6 odsto u odnosu na period oktobar-decembar 2019. godine. Desezonirani pad, koji meri privrednu aktivnost prvog kvartala 2020. godine u odnosu na poslednji kvartal 2019. godine, iznosio je 3,2 odsto, prenosi Nova ekonomija.

To je najdrastičniji pad na međukvartalnom nivou od 1995. godine, od kada Eurostat prati podatke o zajedničkom BDP-u na kontinentu, dok je pad u odnosu na isti kvartal lane najveći od globalne finansijske krize 2009. godine.

Podsećamo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali su u više navrata govorili da će domaća privreda imati najveći rast na kontinentu, za koju je Republički zavod za statistiku nedavno izračunao da iznosi 5 odsto na međugodišnjem nivou.

Analizom te vremenske serije, privreda Srbije je imala najbolje rezultate od svih članica Evropske unije, a jedina koja je zabeležila slične rezultate je Irska, koja je u odnosu na prvi kvartal 2019. godine porasla 4,5 odsto.

S druge strane, ako se posmatraju desezonirani podaci, koji porede prvi kvartal 2020. godine sa poslednjim 2019. godine, od Srbije veći privredni rast, odnosno manji pad, ima sedam država: Bugarska, Irska, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija i Švedska.

Ovi podaci ukazuju da je za značajan rast u odnosu na prethodnu godinu zaslužna i ispodprosečna osnovica u odnosu na ostatak kontinenta.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci za prvi kvartal tekuće godine, Irska, Bugarska, Rumunija i Švedska još uvek beleže pozitivni rast u odnosu na prethodno tromesečje, dok je BDP opao u svim ostalim državama članicama EU. Najveći desezonirani pad zabeležen je u Francuskoj i Italiji (obe po 5,3 odsto), kao i Španiji i Slovačkoj (obe po 5,2 odsto).

Tags
Back to top button