Kamatne stope, a ne omikron, glavni faktor globalnog oporavka – Bankar.rs
ANALIZEBANKEMAKROEKONOMIJASLIDERSVE VESTI

Kamatne stope, a ne omikron, glavni faktor globalnog oporavka

Korona virus trebalo bi da ima manji uticaj na globalnu ekonomiju u tekućoj godini, nego u prethodne dve, dok bi uticaj centralnih banaka trebalo da bude bude ključan. Najveća opasnost za globalnu ekonomiju preti od inflacije, za koju bi ove godine trebalo da bude razjašnjeno da li je privremena ili će potrajati.

Prema anketi Bloomberga, svetska ekonomija će ojačati za 4,4 odsto u 2022. godini, nakon rasta od 5,8 procenata u 2021. Od 2023. godine pa nadalje, većina anketiranih je saglasna, godišnji rast će se stabilizovati na 3,5 odsto, kao da pandemije nije ni bilo. Međutim, puno toga zavisiće od efekata politike centralnih banaka.

Kada je reč o Sjedinjenim Američkim Državama, krajem 2021. godine bilo je najmanje 10 miliona upražnjenih radnih mesta, dok u isto vreme menadžeri i direktori muku muče da popune nedostajuće pozicije u svojim preduzećima. Oko pet miliona Amerikanaca koji su bili zaposleni početkom 2020. godine danas ne radi.

U Velikoj Britaniji je u novembru prošle godine bilo više od milion slobodnih radnih mesta, ali je na birou oko 600.000 ljudi više nego početkom 2020. godine. Oni odbijaju ponude za posao uprkos povećanju plata. Bilo da je reč o konobarima ili vozačima kamiona, mikročipovima ili sirevima, neusklađenost između ponude i potražnje obeležilo je period oporavka od pandemije.

Svetske ekonomije uglavnom su se oporavile do sredine 2021. godine od gubitaka iz prethodne, ali rast je usporen u drugoj polovini prošle godine. Dobitnici istorijskog oporavka u SAD bila su domaćinstva, čija se ukupna ušteđevina uvećala za 2.600 milijardi dolara do sredine prošle godine, zahvaljujući pre svega državnoj pomoći. Međutim, povećali su se inflatorni rizici.

Veći deo 2021. godine FED i mnoge druge centralne banke nisu pridavali veliki značaj nedostatku radne snage i uskim grlima u lancu snabdevanja, smatrajući ih kratkoročnim posledicama pandemije. U međuvremenu inflacija potrošačkih cena u SAD dostigla je 6,8 odsto godišnje, što je oko tri puta više od prognoze FED na početku prošle godine.

Predsedavajući FED Džerom Pauel (Jerome Powell) upozorio je u utorak u Senatu da visoka inflacija predstavlja „ozbiljnu pretnju“ oporavku na američkom tržištu rada, nakon što je objavio da je era pandemijskih stimulacija završena, prenosi Financial Times. On je potvrdio da će FED povećati kamatne stope i izložio planove centralne banke da započne „dug put“ ka normalizaciji monetarne politike tokom ove godine. Očekuje se da je u međuvremenu indeks potrošačkih cena u SAD porastao na sedam odsto godišnje.

Banka Engleske koja očekuje da će inflacija u narednim mesecima premašiti šest odsto podigla je u decembru kamatne stope za 25 baznih poena, a investitori su predvideli da će tokom 2022. godine uslediti još četiri povećanja kamata. Evropska centralna banka (ECB) za sada nema nameru da povećava kamate, premda su prema najsvežijim podacima potrošačke cene u evrozoni rasle tempom od pet odsto godišnje. Inflatorni pritisak bi u krajnjem mogao da utiče na ECB da razmotri povećanje kamata.

Ipak, ECB kao i Banka Japana ostaće pri niskim kamatnima stopama, za razliku od mnogih drugih, dok je Narodna banka Kine najavila da će krenuti ka napuštanju politike pomoći ekonomiji. Poseban pristup problemu inflacije demonstrirala je Turska, smanjujući kamatne stope, dok bi prema ocenama analitičara povećanje kamatnih stopa u SAD najveći uticaj moglo da ima na Brazil, Egipat, Argentinu, Južnu Afriku i Tursku.

Tags
Back to top button