Šest stvari o finansijama – i bogaćenju – koje vas ne uče u školi – Bankar.rs
BANKEDepoziti i štednjaKreditiLICNE FINANSIJESLIDERSVE VESTI

Šest stvari o finansijama – i bogaćenju – koje vas ne uče u školi

Svi imamo novac. I svi bismo, bar donekle, želeli malo više novca (ako zbog ničeg drugog, onda zbog toga što nam novac pruža mogućnost većeg izbora).

Ali to ne znači da svi znamo mnogo o novcu. Prema studiji od pre nekoliko godina, većina ljudi ne može da položi ovaj „osnovni“ (može li biti osnovni ako većina ljudi ne može da položi?) test finansijske pismenosti sa šest pitanja.

Evo zadataka, pa testirajte svoje znanje:

1. Zamislite da imate 100 dolara na štednom računu koji zarađuje 2 odsto kamate na godišnjem nivou. Posle pet godina, koliko bi novca imali?

  • Više od 110 dolara
  • Manje od 110 dolara
  • Tačno 110 dolara

Ako uložite 100 dolara uz 2 procenta, nakon godinu dana zaradićete 2 dolara od kamata. Posle pet godina zaradićete više od 10 dolara: posle te prve godine zarađivaćete kamatu na 102 dolara, tako da će kamata od 2 procenta biti primenjena na 102 dolara, a ne na 100 dolara, tako da ćete na kraju druge godine zaradite 2,04 dolara. To je moć kombinovanja: kako vaša ušteda raste, tako raste i vaš prinos.

Dodajte sve i odgovor je više od 110,00 dolara. (110,41 dolara, tačnije.)

Što je odlično, ali vas neće učiniti bogatim. Čak i ako nekako uspete da zaradite godišnji prinos od 10 procenata, vaša ušteda će narasti samo na 161,05 dolara. To je neverovatan prinos, ali u sirovim dolarima neće vam ostaviti dovoljno da se povučete i odete u penziju.

Zbog toga je ova sledeća rečenica toliko kritična: Na početku, koliko uštedite mnogo je važnije od stope prinosa.

Recimo da zarađujete 40.000 dolara godišnje i uštedite 3 procenta svoje plate. To znači da uštedite 1.200 dolara prve godine. Ako zaradite 4 procenta povrata na taj novac, nakon jedne godine imate 1.248 dolara. Ako upravljate prinosom od 8 procenata, imate 1.296 dolara. To nije samo bolji povratak. Duplo je bolji. Ali ako povećate svoju stopu štednje za 1 do 4 procenta, imate 1.600 dolara, čak i ako ne generišete nikakav povraćaj.

I zato, ako želite da izgradite bogatstvo, najvažnija stvar koju možete da uradite je da usmerite skoro svu pažnju na stopu štednje, a ne na stopu prinosa. Što više uštedite, posebno na početku, više ćete imati kasnije.

Zato provedite malo svog vremena učeći o ulaganju – a zatim provedite većinu svog vremena tražeći načine da uštedite više novca.

2. Zamislite da je kamata na vašu štednju 1 posto godišnje, a inflacija 2 posto godišnje. Da li bi nakon godinu dana novcem na računu: kupili više nego danas, potpuno isto ili manje?

Inflacija je stopa koja opisuje povećanje cena dobara i usluga. Ako inflacija poraste za 2 procenta, to znači da prosečna cena robe raste za 2 procenta. Što znači da ako zaradite samo 1 procenat na svojoj štednji, napravili ste jedan korak napred i dva koraka unazad, za neto gubitak u potrošačkoj moći od 1 procenat.

Isto važi i ako dobijete povećanje plate za 2 odsto, ali inflacija poraste za 3 procenta. Zbog toga mnoge kompanije nazivaju godišnji ukupni rast povećanjem „troškova života“ – vi zapravo ne dobijate povišicu, jer vaše povećanje plate nadoknađuje gubitak kupovne moći od inflacije.

Jasno je da je odgovor manje. Zato, pošto je inflacija naglo porasla, ako ste uloženi na račun tržišta novca koji generiše prinos od 4 procenta, taj novac vredi mnogo manje nego što je nekada vredeo.

Ako prinosi na vaše investicije ne nadmašuju inflaciju, nećete napredovati. (Ali ako ostvarujete neki nivo povrata, barem ne zaostajete tako brzo.)

3. Ako kamatne stope rastu, šta se obično dešava sa cenama obveznica: rastu, padaju, ostaju iste ili nema veze?

Emitent obveznice obećava da će platiti utvrđenu kamatnu stopu tokom određenog roka. U stvari, kupac pozajmljuje novac izdavaocu. Investitori tada mogu trgovati tim obveznicama na isti način na koji to mogu i akcije.

Dakle, ako posedujete petogodišnju obveznicu koja plaća 5 procenata, a kamatne stope idu do 6 procenata,  obveznica vredi manje od novih obveznica izdatih sa 6 procenata. Što znači da vrednost vaše obveznice pada. Ko želi 5 posto kada može dobiti 6?

Zato cene obveznica obično rastu kada kamatne stope padaju, a cene obveznica obično padaju kada kamatne stope rastu.

I zato, ako kupite obveznice od 6 procenata, kladite se da će kamatne stope pasti tako da će vaše obveznice povećati vrednost. (Ili jednostavno zato što ćete zaraditi kamatu na toj investiciji.)

4. Tačno ili netačno: Hipoteka na 15 godina obično zahteva veće mesečne otplate od hipoteke na 30 godina, ali će ukupna kamata plaćena tokom trajanja kredita biti manja.

Recimo da ste pozajmili 300.000 dolara za kupovinu kuće. (Da bi matematika bila jednostavna, izostavićemo osiguranje vlasnika kuće, poreze, PMI, itd, i fokusiraćemo se samo na princip i kamatu.)

Uzimanje hipoteke na 30 godina od 6,75 odsto znači da će vaša mesečna (samo glavnica i kamata) uplata biti 1.945,79 dolara. Posle 30 godina, platićete ukupno 400.485 dolara kamate.

Ako dobijete 15-godišnju hipoteku sa 6 procenata (pošto su kamatne stope na 15-godišnji zajam generalno niže nego na 30-godišnji zajam, vaša mesečna uplata će biti 2.531 dolara, ili 586 dolara više mesečno.

Ali platićete samo ukupno 155.682 dolara kamata, 244.803 dolara manje nego što biste platili za 30-godišnji zajam.

To je zato što 15-godišnji zajam otplaćuje glavnicu kredita brže; više vaše mesečne uplate će otplatiti glavnicu umesto kamate, posebno u prvih nekoliko godina kredita. (Tokom prvih nekoliko godina kredita velika većina plaćanja ide na kamatu, a ne na glavnicu.)

Sve to znači da ako možete priuštiti hipoteku na 15 godina, uštedećete tonu novca. To bi moglo značiti kupovinu manje kuće. Ili donošenje različitih izbora potrošnje. Ili, verovatnije, oboje. Ali ako to uspete, potrošićete više svakog meseca, ali mnogo manje na duži rok.

5. Tačno ili netačno: kupovina akcija jedne kompanije obično obezbeđuje sigurniji prinos od zajedničkog fonda za akcije.

Zajednički fond je investicioni fond koji kupuje hartije od vrednosti, korpa akcija koja može uključivati akcije u akcijama desetina ili stotina kompanija. Cilj je da se minimizira rizik od dramatičnog pada cene bilo koje akcije.

Ako preduzeće bankrotira, njegove akcije mogu postati gotovo bezvredne. Da je sva vaša ušteđevina ta zaliha, uništeni ste. Ali ako posedujete akcije u zajedničkom fondu koji uključuje tu akciju, vrednost fonda će sigurno pasti, ali pošto poseduje i niz drugih akcija, ne bi trebalo da padne tako daleko.

Zato je posedovanje jedne akcije rizičnija ponuda: Naravno, možete u potpunosti imati koristi od povećanja, ali se takođe suočavate sa svim rizikom od pada. Što znači da morate da izaberete tu jednu akciju izuzetno dobro.

Što je zaista teško izvesti. (Zato Voren Bafet predlaže da uložite svoju 401k-penzionu štednju u indeksni fond.)

6. Pretpostavimo da dugujete 1.000 dolara za zajam i da je kamata 20 odsto godišnje, uvećana godišnje. Ako ne izvršite nikakve uplate, koliko godina će biti potrebno da se iznos koji dugujete udvostruči?

Doduše, to je kreditno pitanje. Dvadeset posto je zaista visoka kamata. (Iako postoji mnogo kompanija za kreditne kartice koje se izvlače sa tim.) Odgovor ponovo leži u kompaundiranju: nakon godinu dana, dugovaćete 1.200 dolara. Posle dve godine, 20 odsto se primenjuje na taj iznos, što znači da ćete dugovati 1.450 dolara. I tako dalje.

Ako to zvuči komplikovano, evo jednostavnog pravila. Samo primenite pravilo 72 na bilo koju kamatnu stopu ili stopu prinosa: podelite 72 sa stopom prinosa i rezultat je koliko dugo treba da se vaša štednja udvostruči – ili, u ovom slučaju, vaš dug da se udvostruči.

Dakle, ako dobijete povraćaj od 10 procenata, biće potrebno 7,2 godine da se iznos udvostruči. Za postizanje prinosa od 6 procenata potrebno je 12 godina. Za povraćaj od 4 procenta potrebno je 18 godina.

A ako preokrenete premisu, to znači da će biti potrebno samo 3,6 godina, ako ne izvršite nikakve uplate, da 1.000 dolara uz kamatu od 20 odsto postane 2.000 dolara duga.

Inc/BizLife

Tags
Back to top button