Narodna banka Srbije ne menja referentnu kamatnu stopu

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu još jednom zadrži na nivou od 5,75 odsto. Na nepromenjenim nivoima su zadržane i kamatne stope na depozitne – 4,5 odsto i kreditne olakšice – 7,0 odsto.
Prilikom donošenja odluke Izvršni odbor je istakao da je referentna kamatna stopa od juna smanjena za ukupno 75 baznih poena i da se efekti dosadašnjeg ublažavanja monetarne politike mogu očekivati i u narednom periodu, navodi se u saopštenju iz Kabineta guvernera.
Takođe, Izvršni odbor je naglasio da je, i pored povratka inflacije u granice cilja (tri plus/minus 1,5 odsto) i nastavka njenog kretanja u okviru ovih granica, neophodno nastaviti sa sprovođenjem oprezne i još uvek restriktivne monetarne politike Narodne banke Srbije imajući u vidu nešto veću otpornost inflacionih pritisaka, pre svega u okviru njene bazne komponente i nepredvidivost dešavanja u međunarodnom okruženju, rast geopolitičkih rizika, kao i njihov uticaj na svetske cene energenata, ostalih primarnih proizvoda i druge makroekonomske pokazatelje.
„Cena sirove nafte tokom prethodna dva meseca kretala se u rasponu od 70 do 80 dolara po barelu, uglavnom pod uticajem dešavanja na Bliskom istoku, dok su značajniji rast njene svetske cene ograničavale dobre zalihe na globalnom nivou i očekivano slabljenje tražnje. Ipak, i dalje je izražena zabrinutost da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla da poremeti tokove nafte iz ovog ključnog izvoznog regiona i da dovede do znatnijeg rasta svetske cene nafte u narednom periodu. To bi moglo da se odrazi na inflaciju na globalnom nivou i tempo ublažavanja monetarnih politika centralnih banaka i uslove finansiranja na međunarodnom tržištu“, ističu iz NBS.
Inflacija u Srbiji se nalazi u granicama cilja i u septembru je usporila na 4,2 odsto međugodišnje. Njeno kretanje u skladu je sa putanjom koju je projektovala Narodna banka Srbije, pri čemu je rast cena voća i povrća zbog suše bio veći od očekivanog, ali je to neutralisano padom cena naftnih derivata usled prethodno snižene svetske cene nafte.
Slično kao u zemljama regiona, bazna inflacija je viša od ukupne inflacije i bila je neznatno iznad 5,0 odsto međugodišnje.