Erste Banka: Ukupni depoziti za petinu veći u odnosu na kraj 2019. godine – Bankar.rs
ANALIZEBANKEDOMAĆE BANKESLIDERSVE VESTI

Erste Banka: Ukupni depoziti za petinu veći u odnosu na kraj 2019. godine

Erste Bank a.d. Novi Sad objavila je rezultate poslovanja za drugi kvartal ove godine, u kojima saopštava da su njeni krediti stanovništvu i mikro klijentima uvećani za 7,4% u odnosu na kraj 2019. godine i iznose 89,91 milijardi dinara; a depoziti stanovništva i mikro klijenata su veći za 10,8% i iznose 87,60 milijardi dinara.

Krediti pravnim licima uvećani su za 17,4% u odnosu na kraj 2019. godine i iznose 93,02 milijardi dinara; a depoziti pravnih lica su uvećani za 31,2% i iznose 61,93 milijardi dinara.

Dobit od kamata je viša za 11,5% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosi 3,89 milijardi dinara, dok je dobit od naknada i provizija viša za 11,9% i iznosi 0,89 milijardi dinara.

Neto dobit na kraju drugog kvartala 2020. godine iznosila je 0,89 milijardi dinara. U odnosu na isti period 2019. godine, to je za 18,7% niži iznos, i ujedno je bolji nego što je inicijalno budžetirano.

Bilansna suma je uvećana za 15,5%, sa 231,45 milijardi dinara na kraju 2019. godine na 267,26 milijardi dinara na kraju drugog kvartala 2020. godine.

NPL racio na kraju drugog kvartala 2020. godine iznosi 1,1%.

Moratorijum iskoristilo 90 odsto klijenata

„Na prvom mestu nam je i dalje zdravlje naših klijenata i zaposlenih, kao i pružanje podrške privredi i građanima. Naš fokus u drugom kvartalu bio je na kontinuiranoj, predanoj podršci kompanijama, kako bi u kriznoj situaciji očuvale poslovanje i likvidnost, dok smo u radu sa stanovništvom bili na raspolaganju klijentima da svoje finansijske potrebe, koje su se u najvećoj meri odnosile na gotovinske i refinansirajuće kredite, realizuju pravovremeno i na bezbedan način. Klijenti su u većoj meri prepoznali značaj i prednosti elektronskog bankarstva, te je broj korisnika digitalnih kanala povećan za oko 16 procenata u odnosu na kraj prošle godine.

Moratorijum u otplati zaduženja, koji je iskoristilo 90 odsto klijenata, uspešno je sproveden zaključno sa drugim kvartalom i omogućio je i građanima i privredi da u ovom periodu budu finansijski rasterećeniji, smanjujući tenzije na tržištu. I pored toga, nastavljen je rast kreditne aktivnosti i kompanija i stanovništva, dok su ukupni depoziti porasli za petinu. Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća najviše su bili zainteresovani za kredite za likvidnost i obrtna sredstva, potpomognute garantnom šemom Vlade Srbije.

Tri četvrtine njihovih zahteva odnosilo se na ovu vrstu podrške, a četvrtina na investicione kredite. U svakodnevnom, intenzivnom kontaktu sa privrednicima, pružali smo im savetodavnu podršku prilagođenu poslovanju u aktuelnoj situaciji i zajednički dolazili do načina da ostvare svoje poslovne potrebe“, izjavio je Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste Bank a.d. Novi Sad.

Erste Grupa imala rekordnu kapitalizaciju

Kada je reč o poslovanju Erste Grupe, čija je članica i Erste Bank a.d. Novi Sad, ona je u prvoj polovini 2020. godine imala rekordnu kapitalizaciju, koja se održava kroz pokazatelj kapitala CET1 od 14,2 procenta, što je daleko iznad regulatornog minimalnog zahteva. Pad neto dobiti je pak rezultat unapred izdvojenih rezervisanja za troškove rizika.

„Želim da se zahvalim svim našim zaposlenima u Austriji i regionu CIE na izuzetnom radu pod najtežim okolnostima u poslednjih nekoliko meseci. S obzirom na to da smo jedna od vodećih finansijskih institucija u CIE, aktivnosti Erste Grupe su od presudnog značaja za očuvanje privredne aktivnosti u regionu. Pored ostalog, pomogli smo da se prosledi iznos od preko 16 milijardi evra predviđen državnim merama, skoro sve naše filijale su ostale otvorene, a korišćenje naše digitalne platforme Džordž je dostiglo rekordne nivoe. Kroz svoje aktivnosti smo pomogli građanima i kompanijama u regionu da ispune svoje finansijske potrebe,” rekao je Bernd Špalt, generalni direktor Erste Group Bank AG.

„Kretanje troškova rizika je bilo ključni faktor koji je uticao na našu dobit u prvoj polovini 2020. godine. Iako je naš koeficijent PK i dalje ostao na rekordno niskih 2,4 procenta, mi smo oprezno planirali unapred i uzeli u obzir očekivani pad kvaliteta aktive koliko god je to bilo moguće u ovom trenutku. Izdvojili smo rezervisanja za rizik u iznosu od 675 miliona evra u prvih šest meseci ove godine. To je dovelo do pada neto dobiti u prvoj polovini godine na 294 miliona evra.”

Depoziti klijenata su ponovo zabeležili porast, na 182,7 milijardi EUR (+5,1%; 173,8 milijardi EUR).

Koeficijent kapitala CET1 (konačni) povećao se na 14,2% (13,7%), a koeficijent ukupnog kapitala na 19,1% (18,5%).

Prognoza

U kontekstu pandemije i njenog uticaja na ekonomiju, u Austriji i Centralnoj i Istočnoj Evropi se očekuje znatan pad bruto domaćeg proizvoda od četiri do devet procenata u 2020. godini. Nakon toga bi trebalo da usledi oporavak u 2021. godini, koji se, međutim, neće kretati linearnom putanjom, a zavisi od razvoja zdravstvene situacije i administrativnih mera koje budu uvedene.

S obzirom na smanjenje ekonomske aktivnosti, očekuje se pad operativnog prihoda. Konkretno, očekuje se da će neto prihod od kamata opasti u 2020. godini zbog znatnih smanjenja kamatnih stopa u Češkoj Republici, Rumuniji, Mađarskoj i Srbiji, nižeg organskog rasta kreditiranja, izmenjenog sastava portfolija koji podrazumeva poslovne aktivnosti sa garancijom države i negativne kursne efekte. Očekuje se da će neto prihod od naknada i provizija biti umanjen zbog pada ekonomske aktivnosti. Pad neto rezultata od trgovanja i po fer vrednosti već se očekivao čak i pre početka pandemije koronavirusa, nakon znatnih dobitaka po osnovu vrednovanja u 2019. godini. U ovom okruženju, operativni rashodi bi trebalo da zabeleže pad na međugodišnjem nivou, zbog nižih troškova putovanja, ušteda kroz povećanja efikasnosti i pozitivnih kursnih efekata.

U 2020. najveći efekat na dobit imaće troškovi rizika: za celu godinu se očekuje da će izdvajanja za rizike iznositi 65 do 80 baznih poena prosečnih bruto kredita odobrenih klijentima. Politika rukovodstva Erste Grupe će biti da maksimalno preuzme troškove rizika što ranije u meri u kojoj je to opravdano na osnovu makroekonomskih podataka i prognoza, kretanja rejtinga kompanije, kao i procene portfolija poslova sa stanovništvom. U odsustvu ispravke vrednosti gudvila naniže, ostali operativni rezultat bi trebalo da se poboljša u 2020. godini, zbog toga što je 2019. godina bila opterećena znatnim jednokratnim efektima. Poreska stopa će se vrlo verovatno povećati s obzirom na to da se očekuje pad profitabilnosti u zemljama sa niskim porezima. Opšte uzev, u 2020. se očekuje znatan pad neto dobiti.

Očekuje se da koeficijent kapitala CET1 ostane na solidnom nivou, pružajući znatan manevarski prostor u slučaju da se pogoršaju ekonomske prilike. U srednjoročnom periodu, ciljni koeficijent kapitala CET1 Erste Grupe i dalje je 13,5%. Erste Grupa je sigurna i odlučna u nameri da isplati gotovinsku dividendu za finansijsku 2019. godinu, kao i za 2020, nakon što se zabrana isplata dividende koju je uvelo nadzorno telo ukine počev od 1. januara 2021. godine i, naravno, u zavisnosti od ekonomske i poslovne prognoze.

Potencijalni rizici po prognozu jesu kriza Covid-19 koja bi trajala duže nego što je očekivano, uticaj nepredviđenog kretanja kamatnih stopa, političke ili regulatorne mere protiv banaka, kao i geopolitička i globalna ekonomska kretanja. Pored toga, pogoršanje ekonomskog okruženja moglo bi dovesti do ispravke gudvila naniže. Takođe, Erste Grupa je izložena i pravnim rizicima koji se mogu realizovati bez obzira na ekonomsko okruženje.

Tags
Back to top button