Kako je NLB sprovela proces akvizicije Komercijalne banke – Bankar.rs
BANKEDOMAĆE BANKEINOSTRANE BANKESLIDERSVE VESTI

Kako je NLB sprovela proces akvizicije Komercijalne banke

„Sam proces akvizicije je inače izuzetno osetljiv i veoma je bitno da se sprovede uz punu disciplinu svih učesnika u projektu kako bi se donele prave odluke. Svaka greška može dovesti do nepotrebnih iznenađenja u kasnijim fazama transakcije. Mnoge faze u procesu su bile prilično izazovne, od same odluke Nadzornog odbora da se krene u proces davanja ponude, pa sve do samog preuzimanja. Neke posebne faze koje bih izdvojio su na primer, proces procene poslovanja Komercijalne banke (due dilligence) koji je bio posebno zahtevan. To je praktično bio projekat sam za sebe gde je u jednom trenutku više od 180 kolega iz NLB-a i eksternih konsultanata radilo na analizi.“

Ovim rečima Igor Macura, Country Manager za Srbiju i Crnu Goru, NLB Group, za „Svet osiguranja“ odgovorio je na pitanje, šta je bio najveći izazov za NLB Group, kao kupca u procesu privatizacije Komercijalne banke. Naš sagovornik aktivno je učestvovao u akviziciji najveće domaće banke, u složenom procesu koji se odvijao u sred pandemije koja jeste usporila, ali ih nije pokolebala u nameri.

„Mogu da kažem i da je proces pripreme aplikacije za Evropsku centralnu banku za odobrenje same akvizicije bio važan korak u procesu, gde smo napravili ozbiljne analize kako će integracija Komercijalne banke uticati na NLB Group i gde je hiljade strana dokumentacije pripremljeno za regulatora. Naravno ne isključujem i sam proces pripreme za preuzimanje koji je obuhvatao tranziciju rukovodstva, pripremu za prvo izveštavanje i druge radnje“, dodaje Macura.

Šta su i gde su bile najveće prepreke u procesu akvizicije, a šta je po Vašem mišljenju ono šta bi mogle da budu u operativnom i regulatornom spajanju?

Najveći izazov u samom procesu akvizicije bila je COVID-19 kriza koja je uticala na sam proces priprema i koja je unela dosta neizvesnosti. U trenutku kada je kriza počela, niko sa sigurnošću nije mogao da kaže kako će uticati na ekonomsku situaciju u Srbiji, na Komercijalnu banku ili NLB Group. To nam je dosta produžilo sam proces i imali smo mnogo dodatnih pitanja i diskusija sa regulatorom. Testirali smo projekcije, radili procene kako možemo projekat integracije da izvedemo na daljinu, analizirali sve operativne rizike. Sada, kada je ova faza završena, mogu da kažem da je bilo interesantno iskustvo, ali nije bilo tako lako u momentu kada se dešavalo.

Koliko je COVID-19 u hodu promenio planove?

COVID-19 kriza ozbiljno produžila sve rokove koje smo planirali u procesu preuzimanja Komercijalne banke. Po nekom prvom planu, ideja je bila da dobijemo sva neophodna odobrenja i zatvorimo transakciju početkom trećeg kvartala prošle godine. Naravno, kako je kriza došla i kako su krenula prva zatvaranja, definitivno je veliki deo tržišta bio zatečen takvim stanjem. Mi smo konkretno morali da uradimo reviziju naših planova, što je zahtevalo dodatno vreme, tako da smo umesto jula došli do decembra prošle godine. Na sve to moram da dodam da je način rada, gde smo svi radili udaljeno, dodatno otežao sve pripreme za preuzimanje, timovi koji su bili uključeni, kako na strani Komercijalne banke, tako i na strani NLB Group su toliko profesionalno i disciplinovano prišli pripremi samog preuzimanja da je na kraju sam proces završen skoro bez ijednog problema ili kašnjenja. Da mi je neko rekao pre svega ovoga, da ovako jedan zahtevan posao može da se odradi skoro „od kuće“, ne bih mu verovao. Nažalost, neke planirane aktivnosti kao proslava preuzimanja, morale su da budu odložene, ali planiramo to da nadoknadimo kada se situacija normalizuje.

Na kraju, ovaj način udaljenog i digitalnog poslovanja je postao novi standard koji otvara nove mogućnost za saradnju zaposlenih i fleksibilnost, jer je očigledno da možemo kvalitetno da završimo posao i ako ne sedimo fizički zajedno.

Ova transakcija je važna tačka u okviru transformacije NLB Group u regionalnog šampiona, s obzirom da su to težnje, koji su sledeći strateški koraci?

U ovom trenutku u fokusu imamo dve stvari – naše zaposlene i naše klijente. Kada govorimo o zaposlenima, mi moramo da obezbedimo da se naše nove kolege iz Komercijalne banke uspešno uključe u NLB porodicu. Što se naših klijenata fizičkih lica tiče, predstoji nam period ubrzane digitalizacije i modernizacije poslovanja banke, kako bi pronašli nove načine da pružimo što kvalitetniju uslugu. To znači da će klijenti imati novu, digitalnu i mobilnu platformu, verovatno jednu od najnaprednijih na tržištu, investiraćemo u sisteme za upravljanje podacima, unapredićemo servis kontakt centra, koji će biti dostupan kroz sve kanale i još dosta drugih unapređenja. Što se tiče pravnih lica, ona će moći sada da koriste sve prednosti regionalnih platformi za dokumentarno poslovanje, faktoring, lizing. U svakom slučaju, klijenti će osetiti primetan pomak u kvalitetu usluge.

Šta je glavna prednost Komercijalne banke, a šta bi moralo dalje da se razvija?

Komercijalna banka je definitivno jedan od najjačih bankarskih brendova na lokalnom tržištu. Ima najdužu tradiciju i uživa veliko poverenje kod najvećeg dela lokalne populacije, sa više od osamsto hiljada aktivnih klijenata. To je stvarno veliki potencijal i naša ambicija je da još više ojačamo poziciju Komercijalne banke kao lidera na tržištu fizičkih lica.

S obzirom da će dve banke funkcionisati kao dva entiteta, šta će tu biti glavni zadaci u procesu tranzicije dok ne postanu jedna banka?

Kao što ste već pomenuli, NLB i KB u svim zemljama u kojima su obe banke prisutne, nastaviće da rade kao zasebne banke sve do konačnog pravnog spajanja. Proces spajanja banaka je jako kompleksan i zahtevan, a posebno je kompleksno koordinirati taj projekat paralelno u tri zemlje. Jedna od glavnih pretpostavki je da proces integracije ne sme da ima velikog uticaja na normalno poslovanje sa klijentima i regulatorom, kako bi se obezbedila nesmetana tranzicija.

Mi smo naravno definisali neke ključne strateške smernice: KB i NLB će nastaviti da rade punom snagom kao odvojene banke sve do pravnog spajanja. Mi želimo da sačuvamo sve najbolje talente iz svih banaka na ovim tržištima i zbog toga ćemo organizovati transparentan proces nominacija i procene najboljih kandidata za buduće pozicije. Glavna vrednost organizacije dolazi od ljudi koji u njoj rade i definitivno želimo da najbolji nađu svoje mesto. Naš cilj je i da izgradimo modernu, digitalizovanu i efikasnu banku sa značajno unapređenim kvalitetom usluge. Sve to podrazumeva ozbiljnu transformaciju procesa i načina rada koja će trajati u narednih nekoliko godina.

Da li će se u tom periodu obavljati usklađivanje kataloga proizvoda i usluga banke i svih ostalih procesa?

Naravno da planiramo usklađivanje portfolija proizvoda obe banke. Komercijalna banka u Srbiji je daleko veći sistem i planiramo da proizvodi Komercijalne banke budu baza za početak integracije, sa određenim korekcijama tamo gde NLB banka ima prepoznatljiviji proizvod i uslugu na tržištu. Klijenti će u svakom slučaju nastaviti neometano da koriste sve naše usluge, a svi depoziti, krediti i računi ostaju aktivni pod istim uslovima u početnom periodu. Naravno, kao što sam već rekao na početku, mi vidimo značajan potencijal u unapređenju ponude proizvoda i usluga Komercijalne banke. Tu ćemo se oslanjati na stručnost i iskustvo NLB-a, kao i sinergiju sa poslovanjem cele NLB Group u regionu, tako da će na kraju usluge buduće banke biti znatno unapređene i na višem nivou kvaliteta. U predstojećim nedeljama, na raspolaganju klijentima obe banke, kao i svima koji žele da postanu deo naše porodice, biće obiman paket dobrodošlice, uključujući i besplatnu upotrebu zajedničkih bankomata u celoj NLB Group u regionu. Razvoj poslovanja sa stanovništvom definitivno ostaje naša strateška ambicija. Pored toga, nastavićemo da jačamo odnose s našim klijentima pravnim licima gde najveći potencijal za rast vidimo u segmentu srednjih preduzeća.

Šta bi trebalo što pre promeniti u poslovanju Komercijalne banke, odnosno NLB banke?

Postoje određena strateška poboljšanja, koja smo primetili još u fazi pre akvizicije, koja će definitivno imati prioritet, kao što je unapređenje kontakt centra, ubrzanje usluge u ekspoziturama (pojednostavljenje određenih administrativnih procesa), i unapređenje usluge preko mreže bankomata. Postoji naravno i mnogo veći broj zadataka koji će se dešavati u pozadini jer moramo da obezbedimo i usklađivanje procesa sa standardima Grupe i evropskog regulatora.

Kako će se odvijati proces prilagođavanja, a to je ono što sigurno očekuje i zaposlene, ali i klijente Komercijalne banke?

Očekuje se da će proces integracije banaka u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj trajati nešto više od godinu dana, različit plan je predviđen u različitim zemljama, ali Srbija je naravno najzahtevnija. Naš cilj je u svakom slučaju da završimo spajanje u prvoj polovini naredne godine. Što se tiče Crne Gore i Republike Srpske računamo da taj proces može biti još i brži. Planiramo da u isto vreme radimo i pravno spajanje i operativnu/tehničku integraciju.

Pored tehničke integracije, integracija zaposlenih predstavlja najveći prioritet, jer na kraju ona utiče na promenu kulture u samoj organizaciji. Planirali smo precizan plan integracije za zaposlene, koji će uključivati profesionalno organizovan proces izbora rukovodilaca, kao što sam pomenuo, sa ciljem da obezbedimo najbolje talente za buduću banku. To je jedan od prvih zadataka u procesu integracije. Pored rukovodilaca, planiramo i sveobuhvatnu evaluaciju svih zaposlenih. U skladu sa našim ciljem da izgadimo modernu i digitalizovanu banku, to naravno za sobom povlači i određenu optimizaciju procesa u banci (u skladu sa trenutnim tendencijama u bankarskoj industriji). Naglašavamo da će proces integracije i optimizacije biti u potpunosti fer i transparentan i da će biti otvoren za komunikaciju sa svim zanteresovanim stranama u skorijem periodu.

Takođe, planiramo da uskladimo pristup ka klijentima koji će tokom procesa integracije biti slobodni da biraju usluge obe banke, uz određene pažljivo usklađene pogodnosti. Izbor usluga klijenti će moći da naprave u svom najboljem interesu. Na primer, to može da bude otvaranje računa bez dodatnih mesečnih naknada za održavanje u drugoj banci, o čemu će biti pravovremeno obaveštni od strane svojih bankara.

Imajući u vidu da NLB Group čije je središte u Sloveniji posluje po pravilima EU, kako i na koji način je zamišljeno prilagođavanje poslovanja po EU regulativi u Srbiji?

Taj deo transformacije i usklađivanja je uveliko u toku i moram da priznam da su timovi kako lokalni, tako i iz Ljubljane pokazali jako visok nivo profesionalizma i agilnosti. Trenutno usklađujemo izveštavanje, politike i procedure sistema internih kontrola, intenzivno pripremamo izmene svih internih akata i pripremamo izmene u ključnim procesima (npr. kreditni proces). To je definitivno glavni prioritet sada na početku i biće završen u narednih nekoliko meseci.

Šta će biti strateški fokus NLB Group u narednim godinama?

Srbija je dugo bila strateški važno tržište za NLB Group u kontekstu ambicije da postanemo vodeća međunarodna banka sa sedištem u ovom delu Evrope. Dok u svim državama u kojima Grupa posluje NLB zauzima jedno od vodeća tri mesta na tržištu, u Srbiji (koja je po broju stanovnika i najveće tržište) do danas nije poslovala na tom nivou. Ovom transakcijom NLB postaje treća najveća bankarska institucija u Srbiji i sa kupovinom Komercijalne banke uvećala je tržišni udeo NLB sa oko 2% ukupne aktive na više od 12% (podaci septembar 2020). Tako da sada, za NLB Group, Srbija postaje najveće i najvažnije tržište pored slovenačkog gde već postojećoj NLB banci u Srbiji dodajemo više od osamsto hiljada novih aktivnih klijenata i najveću poslovnu mrežu u zemlji sa preko 200 ekspozitura.

Posvećeni smo tome da postanemo vodeća banka sa fokusom na segment stanovništva na srpskom tržištu do 2025. godine. NLB je uvek bila i društveno odgovorna institucija, tako da ćemo nastaviti da podržavamo širu zajednicu i cilj nam je da doprinesemo boljem kvalitetu života u regionu kroz odgovoran i održiv pristup poslovanju, gde jako ozbiljno prihvatamo svoju ulogu koju imamo u društvu kao sistemska institucija.

Izvor: Bonitet

Tags
Back to top button