Petrović: Budžetski deficit bi morao da bude manji, netransparentni rashodi – Bankar.rs
ANALIZEINTERVJUIMAKROEKONOMIJASLIDERSVE VESTI

Petrović: Budžetski deficit bi morao da bude manji, netransparentni rashodi

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je danas da je veći budžetski deficit neizbežan u kriznoj godini, ali da bi zbog manjeg pada nego u zemljama Centralne i Istočne Evrope, on morao da bude manji, a ne skoro devet odsto BDP-a. Ističe i da su rashodi povećani za 850 miliona evra u odnosu na rebalans iz aprila i da je najveći deo njih opravdan, ali da postoje i segmenti u kojima se ne vidi na šta tačno to povećanje ide.

Petrović kaže i da ne bi komentarisao navode vezane za politiku koje je protiv njega i saveta izneo poslanik Srpske napredne stranke Veroljub Arsić.

Na pitanje da li je opravdan deficit od 483 milijarde dinara koji je ubedljivo najveći otkad se objavljuju izveštaji, Patrović za N1 kaže da je najveći deo deficita neizbežan, jer godina jeste krizna i sve zemlje su sa pravom reagovale državnom podrškom pre svega privatnom sektoru da bi se smanjili negativni efekti.

“U tom smislu opravdano je praviti visok deficit, ali ono što nismo očekivali je da taj deficit koji iznosi skoro 9 posto BDP-a i da je on znatno veći od deficita u zemljama Centralne i Istočne Evrope. Prosek će tamo iznositi 7,5 posto. Deficit bi kod nas zbog manjeg pada trebalo da bude ispod toga”, kaže predsednik Fiskalnog saveta i objašnjava da bi s obzirom na činjenicu da je kod nas manji pad nego u tim zemljama, kao da su prihodi manje pali, kod nas najveći deficit trebalo da bude 6,5 odsto.

Ističe i da je najveći razlog za toliko povećanje deficita mera od 100 evra koja je podeljena svakom građaninu Srbije i da je na to dato oko 600 miliona evra.

On podseća da je savet i ranije to ocenio kao neopravdanu meru i da ta sredstva nije trebalo da odu svima, već samo onima kojima je pomoć bila neophodna.

I drugi razlozi postoje koji nisu vezani za krizu a doveli su do većeg deficita, navodi Petrović i dodaje da su investicije u zdravstvo u Srbiji dugo bile veoma niske i da se tek u poslednje dve tri godine povećavaju, pa se i njihov nivo približava onom u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

Problem je, naglašava, što su u dugom periodu pre toga ulaganja bila mala, zbog čega su bolnice i oprema na nezadovoljavajućem nivou u smislu u kapaciteta i sada bi investicije trebalo da prestignu nivo od onih u Centralnoj i Istočnoj Evropi da bi se zaostatak nadoknadio.

“Ove godine relativno se više investiralo i to je dobro nego u drugim zemljama, ali to je povećalo deficit i i to je posledica toga što se ranije nije investiralo”, kaže Petrović.

Upitan za kritiku poslanika Arsića da je zaboravio na ranija ulaganja u KC Niš, Petrović kaže da bi Arsić trebalo da gleda makrobrojeve – saberu se sve investicije i onda se vidi koliki je to odnos prema dohotku zemlje.

Nedovoljno se investiralo u infrastrukturu i ranije, kaže Petrović i dodaje da je Savet godina upozoravao na manje investicije u prosvetu, zdravstvo i zaštitu životne sredine, od onih u odbranu i policiju, i da su već tri godine na Odboru za finansije iznosili i pokazivali podatke.

On je pohvalio kao značajno dostignuće to što je uprkos izuzetnim okolnostima u kojima nije bilo lako da se investira u putno železničku infrastrukturu, investicije ostvarene i čak premašene i to jeste dobar rezultat i namera.

Ocenjuje i da na deo rezultata utiče činjenica da Fiskalni savet tri četiri godine skreće pažnju da država mora da podstiče privredni rast.

Govoreći o netransparentnosti u rashodima, kaže da su u odnosu na rebalans u aprilu rashodi povećani za 850 miliona evra i da je najveći deo njih verovatno opravdan, ali da se u nekim delovima ne vidi tačno na šta to povećanje ide.

Kao primere je naveo 150 miliona neto budžet pozajmice u kojima nije definisamo na šta će ići (moguće na Air Srbiju).

“Poenta Fiskalnog saveta je da obezbedi javnost o državnim trošenjima da bi poslanici i javnost mogli da diskutuju. Morate da kažete na šta će te pare ići”, rekao je Petrović.

On je kao primere netransparentnosti naveo još 100 miliona evra koji idu na Kancelariju za izgradnju – i tu nije izlistano na šta će te pare ići, kao i 100 miliona evra za Ministarstvo odbrane.

“Ni tu nije rečeno na šta će pare da se troše, možda je to za kovid bolnicu, ali neophodno je da se to kaže da bi poslanici mogli da odlučuju i kažu to je odlično što su te pare predviđene ili ne”, naglašava Petrović.

Ocenjuje i da se i u stavci nove subencije za energetiku opet ne zna gde to ide, kao i subvencije za aerosabraćaj.

“Sporno je što ne znamo gde ide taj novac, a onda kada ne znamo gde ide novac, onda poslanici koji treba da usvoje budžet a i javnost čije su to pare ne znaju na šta taj novac ide, da li ide na korisne ili ne tako korisne stvari”, kaže Petrović.

On je ocenio i da je povećanje penzija od 5,9 odsto koje je za 2021. najavio ministar Siniša Mali jeste opravdano povećanje i da je u skladu sa švajcarskim modelom za koji se Fiskalni savet zalaže, kao i da je to ono što zakonski sledi penzionerima.

“U pitanju je opravdano povećenje, uređeno zakonom koje nije rezultat diskrecionih ad hok mera”, kazao je.

Sa druge strane, Fiskalni savet ima primedbe na povećanje plata u javnom sektoru.

“Najveći izdaci budžeta su penzije, investicije u infrastrukturu, pa plate u državnom sektoru. Ono što će se desiti sledeće godine – penzije će porasti nešto više nego što će biti dohodak zemlje, uz to javne investicije neophodno je održavati, na to je savet godina upozoravao da su neophodne investicije u zdrastvo, prosvetu, zaštitu životne sredinine i putno železničku infrastrukturu. Dodatni trošak su veće isplate za kamate jer je naš dug porastao na 60 posto BDP-a. Kada imate sve to zadato postoji još veliki iznos koji treba dati za plate. Jedino gde može da se zakoči rast državne potrošnje i da se zaustavi rast javnog duga je da vi kontrolišete taj rast plata”, kaže Petrović.

Ističe da je predlog saveta nešto što Vlada tri – četiri godine ne uspeva da sprovede – a to su platni razredi, reforma platnih razreda kasni, a da je sprovedena znali bi smo koji sektori su manje plaćeni, kao zdravstvo i prosveta na primer.

“I onda bi mogli da onim delovima koji su potcenjeni da daju povećanje a drugima ne”, kaže Petrović i dodaje da se kad toga nema mora da kontroliše ukupan fond plata – da one ne rastu uopšte ili da rastu koliko i inflacija.

“Ove godine plate su porasle za 10 posto, i one su planirane budžetom kao da će ovo biti normalna godina, i tada kada su planirane rast plata je bio iznad onog što je privreda mogla da plati, ali mi sad imamo pad dohotka u zemlji a plate su porasle kao da je bila normalna godina, i sada sa tim relativno visokoim platama, koje su 20 posto veće nego u privatnom sektoru ulazimo u 2021 i opet se insistira na njihovom povećanju. Bilo bi u redu da ostanu neuvećane zbog toga što su veće nego u privatnom sektoru, ali i zbog toga što je sigurnost posla mnogo veća u javnom nego u privatnom sektoru”, kaže Petrović.

Petrović je i poručio poslaniku Arsiću da pita MMF da li su izveštaji Fisklanog saveta ti koji prave problem državi pred tom međunarodnom institucijom, a kao grubu neistinu je odbacio navode Arsića da se savet zalaže za privatizaciju EPS-a.

Ono što savet jeste predlagao je značajno restrukturiranje EPS-a koji je neefikasno preduzeće i umesto da bude generator privrednog rasta on uskoro neće uspeti ni da ponudi dovoljno električne energije za ravoj naše industrije, a on je, pored toga i jedan od najvećih zagađivača.

“Ključno pitanje koje postavljamo od 2014. je restrukturiranje EPS-a i potreba da posatne lokomitiva razvoja, a ne nikada njegova privatizacija”, rekao je Petrović.

On nije želeo da komentariše Arsićeve navode da za vreme prethodne vlasti Savet nije reagovao kao sada i dodao da je “to za njega ispod nivoa”.

Tags
Back to top button