Zakasnele mere centralnih banaka u borbi protiv inflacije? – Bankar.rs
BANKEDOMAĆE BANKEINOSTRANE BANKESLIDERSVE VESTI

Zakasnele mere centralnih banaka u borbi protiv inflacije?

Evrozona će u sredu, 31. avgusta, objaviti podatke o indeksu potrošačkih cena za avgust, a očekuje se da će godišnja inflacija ubrzati na devet odsto sa julskih 8,9 odsto, što je znatno iznad cilja Evropske centralne banke (ECB) od dva odsto. Najnoviji podaci će verovatno pojačati pritisak na ECB da agresivno poveća kamatne stope na predstojećem sastanku u septembru, uprkos sve većem riziku od recesije.

Podsetimo, Evropska centralna banka je u julu prvi put posle 11 godina podigla ključne kamate za 0,5 odsto, pa su tako kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju od 27. jula dostigle vrednost od 0,50 odsto, 0,75 i nula odsto, respektivno.

Sličan ili veći rast očekuje se sledećeg meseca, delimično zbog rastuće inflacije, a delimično zbog toga što se i američka centralna banka FED odlučila za velika povećanja kamata.

FED je krajem jula odobrio novo povećanje kamatnih stopa, drugi mesec zaredom, i to za novih 0,75 odsto. Tako je ukupan rast kamata u junu i julu iznosio 150 baznih poena, što je najviše još od ranih osamdesetih godina. Ukupna referentna stopa na federalne fondove trenutno je na nivou između 2,25 i 2,5 odsto.

Očekuje se dalji rast ključnih kamatnih stopa u SAD do kraja ove godine, što je potvrdio i Džerom Pauel (Jerome Powell), predsednik FED-a, na sastanku u Džekson Holu, kada je naveo da su “više kamate na duže staze potrebne da bismo pobedili inflaciju”.

I Narodna banka Srbije nastavlja sa podizanjem referentne kamate

U Srbiji je inflacija u julu iznosila 12,8 odsto, a prema projekcijama Narodne banke Srbije svoj vrhunac od 14 odsto dostići će u septembru.

Dvocifren rast cena beleže i zemlje regiona, pa je tako najveća godišnja inflacija, prema poslednjim podacima za jul 2022. godine, bila u Bosni i Hercegovini – 17,6 odsto i Severnoj Makedoniji – 16 odsto. Nešto je niža u Crnoj Gori – 14,9 procenata, dok u Hrvatskoj iznosi 12,3 odsto, a u Sloveniji 11 procenata.

Narodna banka Srbije je u prethodnih pet meseci podizala referentnu kamatnu stopu, najpre tri puta po 50 procentnih poena, a onda u dva navrata po 25, tako da ona trenutno iznosi tri odsto. Stručnjaci očekuju da će rast i nivelisanje ključnih kamata trajati možda i do kraja 2023. godine, što znači dalje povećanje cena dinarskih kredita privredi i građanima Srbije.

Komentarišući efekte mera centralnih banaka u borbi protiv inflacije, profesor Ekonomskog fakulteta i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić podvlači da je osnovno usmerenje ka većoj restriktivnosti monetarne politike dobro, ali da je uglavnom bilo zakasnelo, posebno kada je reč o Evropskoj centralnoj banci i Narodnoj banci Srbije.

On u razgovoru za Biznis.rs ocenjuje da je prethodno postupanje centralnih banaka zapada u smislu ogromnog kreiranja novca, bez jasne najave i pripreme odgovarajućih instrumenata da se taj višak likvidnosti povuče u relativno kratkom roku ako dođe do rizika inflacije, u svojoj osnovi bilo pogrešno.

“U slučaju NBS bilo je dosta pogrešnih procena i grešaka poslednjih deset godina. Nominalno jačanje dinara učinjeno je pre nekoliko godina u uslovima vrlo niske inflacije i bez ikakvih koristi za stabilnost i privredni rast. Tu meru je trebalo sačuvati ‘u rezervi’ upravo da bi se u uslovima rasta svetskih cena, smanjila inflacija u zemlji, kao što to sada čini Švajcarska centralna banka i ima znatno nižu inflaciju od drugih evropskih zemalja. Dalje, pre dve godine NBS je kupovala obveznice preduzeća bez postojanja sekundarnog tržišta za te obveznice, i to je bila sasvim nepotrebna i teorijski pogrešna mera sa inflatornim efektima. Konačno, kada se inflacija prošle godine pojavila, reakcija NBS je bila zakasnela i sa procenama koje se uglavnom nisu ostvarivale u narednom periodu što je dodatno umanjilo njen kredibilitet”, ističe Šoškić.

Uopšte, on ocenjuje da je kredibilitet centralnih banaka u svetu pred izazovom i ono što se i u Srbiji i u međunarodnim okvirima mora reći je da ova inflacija nije po svojoj prirodi takva da je u kratkom i srednjem roku mogu obuzdati samo centralne banke.

“Potrebno je dosta uraditi na stabilizovanju globalne ponude, a u tome bilo kakve sankcije, bilo kom velikom snabdevaču svetskih tržišta, u ovom trenutku je s aspekta stabilizacije makroekonomskih prilika potpuno kontraproduktivno”, zaključuje sagovornik Biznis.rs.

Tags
Back to top button