Da li se inflacija otima kontroli – Bankar.rs
MAKROEKONOMIJASLIDERSVE VESTI

Da li se inflacija otima kontroli

Rast inflacije nadmašio je očekivanja mnogih ekonomista, pa i onih u Narodnoj banci Srbije (NBS). Na predstavljanju majskog izveštaja o inflaciji guverner Jorgovanka Tabaković rekla je 18. maja da ne očekuje da će inflacija da bude veća od 10,5 odsto, a ni da će da potraje na tom nivou. Zvanična statistika saopštila je pre dva dana da je u junu inflacija dostigla 11,9 odsto međugodišnje.

Prema prognozama NBS iz pomenutog izveštaja, vrhunac rasta cena na malo očekuje se u junu i julu. Centralna banka očekuje smirivanje poskupljenja u drugom delu godine.

Predviđanje inflacije u aktuelnim svetskim prilikama očigledno je nezahvalan posao. Na primer, Nacionalna banka Austrije prognozira da će u toj zemlji visoka inflacija potrajati godinama. Prema njihovoj novoj prognozi, ovogodišnja inflacija iznosiće 7,6 odsto i iduće godine biće visoka sa pet odsto, čime je tamošnja centralna banka povećala prognozu za oko dva odsto. Drugim rečima, za Austrijance je i 7,6 odsto visoko.

Narodna banka je juče saopštila da je ubrzanje međugodišnje inflacije sa 10,4 odsto u maju na 11,9 odsto u junu vođeno nešto višim rastom cena hrane i energenata od očekivanog, pri čemu se doprinos ovih komponenti ukupnoj inflaciji i dalje kreće oko 70 odsto. S druge strane, međugodišnja bazna inflacija, na koju mere monetarne politike mogu da utiču u većoj meri, i dalje je znatno niža od ukupne i u junu je iznosila 6,7 odsto.

Polovina mesečne inflacije u junu od 1,6 odsto posledica je rasta cena hrane (2,3 odsto), dok je druga polovina posledica rasta cena energenata (2,7 odsto) i rasta cena u okviru bazne inflacije (0,9 odsto).

U okviru cena hrane, rast cena prerađene hrane iznosio je 1,9 odsto, što je nešto sporiji tempo u odnosu na maj (2,3 odsto). Posmatrano u odnosu na isti mesec prethodne godine, cene prerađene hrane su u junu bile više za 15,4 odsto, dok su cene neprerađene hrane povećane za 25,4 odsto. Visok međugodišnji rast cena hrane većim delom je posledica delovanja faktora na strani ponude na koje mere monetarne politike imaju ograničen efekat, pre svega rasta cena ulaznih troškova u proizvodnji i transportu hrane.

Kretanje cena energenata je najvećim delom bilo opredeljeno globalnim faktorima, pre svega rastom svetske cene nafte, koji se prelio i na cene naftnih derivata na domaćem tržištu, čiji je rast cena u junu iznosio 4,7 odsto.

Pod uticajem snažnijih troškovnih pritisaka i veće uvozne inflacije, u junu je nastavljen i rast bazne inflacije (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta), pri čemu je taj rast bio manji od očekivanog. Bazna inflacija u Srbiji nastavlja da se kreće na znatno nižem nivou i u odnosu na ukupnu inflaciju i u odnosu na baznu inflaciju u pojedinim zemljama centralne i jugoistočne Evrope. Tome je nastavila da doprinosi očuvana relativna stabilnost deviznog kursa u izuzetno neizvesnim globalnim uslovima, kao i usidrena srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora koja se kreću u granicama cilja. Smanjivanju inflatornih pritisaka nastaviće da doprinosi i odluka Vlade Srbije da omogući preduzećima da do kraja avgusta 2022. kupuju struju po povoljnijim uslovima od tržišnih, kao i odluka o ograničavanju cena pojedinih životnih namirnica.

Opadajuća putanja od avgusta
Prema projekciji NBS iz majskog izveštaja o inflaciji, s dolaskom nove poljoprivredne sezone (pod pretpostavkom da se ne ponovi prošlogodišnja suša), inflacija bi od avgusta ove godine trebalo da ima opadajuću putanju. U granice inflacionog cilja, koji iznosi tri, plus minus 1,5 odsto, inflacija će se najverovatnije vratiti u drugoj polovini naredne godine, a zatim nastaviti da usporava do kraja perioda projekcije (koji se odnosi na naredne dve godine).
Tags
Back to top button