Prilika da vas poslodavac špijunira? – Bankar.rs
ANALIZESLIDERSVE VESTI

Prilika da vas poslodavac špijunira?

Bez obzira na platformu, poslodavac može da dođe do informacija o zaposlenom.

Poslodavci imaju čitav niz alata na raspolaganju da provere šta zaposleni rade na različitim servisima – zaključak je izveštaja koji je objavio Njujork tajms.

Kako efekti rada na daljinu usled pandemije pokazuju znake da će se nastaviti i u budućnosti, jedno od pitanja koje se nameće jeste upravo kojim podacima poslodavac može da pristupi, šta s tim podacima radi, koliko ih dugo zadržava, i šta to može značiti za zaposlene.

Mogućnosti poslodavaca su velike. Na platformi Slack, u besplatnom ili standardnom planu, informacije se mogu dobiti tako što administrator može da zatraži izvoz podataka. Na Plus planu poslodavac mora imati dozvolu za pristup porukama, ali je zadržava nakon što to Slack autorizuje. Enterprise plan ima pristup API alatu, koji omogućuje dublji uvid u to šta rade zaposleni, prenosi Startit.

Na Google Workspaceu administratori imaju pristup celokupnim alatima sa Vault funkcijom, a administratori takođe mogu da pretražuju prepisku i neposlate mejlove. I na Microsoft Teamsu postoji slični alat, eDiscovery, koji administratorima daje široke mogućnosti pretrage javnih i privatnih poruka.

Pored toga, Guglova platforma ima i Work Insights, a Microsoft Workplace Analytics, koji beleže vreme koje timovi provode u sistemu, kao i način na koji zaposleni koriste alate. Pojedini planovi podržavaju i druge alate koji imaju sposobnost da se koncentrišu na pojedinačne korisnike.

Iako je platforma Zum (Zoom) imala problema s praćenjem korisnika, oni su brzo ispravljeni, i danas administratori mogu da znaju vreme poziva, i učesnike, kao i u sličnim servisima kao što je Skajp (Skype).

Korišćenje bilo koje od ovih platformi putem softvera poput TeamViewera daće iste rezultate kao i na računarima na poslu.

Pošto je u većini slučajeva nemoguće da zaposleni znaju čemu sve tačno administratori mogu da pristupe, pametno je vladati se kao da je sve dostupno. Čak i ukoliko nije u interesu kompanije da čita svaku pojedinačnu poruku, postoje situacije u kojima je moguće da se te informacije obelodane – na primer, tokom sudskog procesa – tako da je najpametnije privatnu komunikaciju, fajlove i druge lične podatke prebaciti na drugo mesto.

Što se tiče problema praćenja zaposlenih, pandemija je inspirisala pojavu tzv. bossware alata, koji su u stanju da prate svaki potez koji zaposleni pravi na svom računaru, od otvaranja tabova, preko korišćenja veb-kamere, do rada u nekom softveru. Ideja iza ovakvog softvera za nadzor je da će pružiti dragocene uvide u ponašanje zaposlenih kod kuće i otkriti stepen produktivnosti, mada postoje dokazi koji sugerišu da ovaj princip ne funkcioniše.

Ovi alati za sakupljanje podataka imaju iste implikacije po privatnost kao i drugi vidovi sakupljanja podataka o ličnosti na društvenim mrežama, državnim institucijama, i slično. Glavna razlika, a samim tim i opasnost, upravo je u potencijalu za zloupotrebu i uspostavljanje korporativnih mehanizama kontrole, koji mogu da unište kolegijalnost, atmosferu na radu, i negatvno se odraze upravo na produktivnost.

Drugim rečima, sve dok sam posao ne zahteva određenu meru sigurnosti i poverljivosti, i s tim povezanog nadzora, potrebno je insistirati na odmerenoj selekciji alata koja sakuplja samo nužne podatke o zaposlenima, tj. one podatke koji su zaista relevantni za poslodavca.

Tags
Back to top button