Slede preuzimanja slabijih banaka u regionu – Bankar.rs
ANALIZEBANKESVE VESTI

Slede preuzimanja slabijih banaka u regionu

Gotovo 60 odsto ukupne aktive u bankarskom sektoru je u rukama 15 najvećih bankarskih grupacija u regionu. Pogoršani tržišni uslovi usled pandemije imaju ogroman uticaj na profitabilnost banaka i kapitalnu poziciju, pa finansijski manje stabilne banke verovatno neće moći da izdrže taj pritisak. To će omogućiti većim bankarskim grupacijama, koje posluju na više tržišta da preuzmu slabije igrače u ovom sektoru, prognoziraju u Dilojtu.

Stvarne posledice krize još nisu precizno utvrđene, ali nema sumnje da je Kovid-19 teško pogodio banke u regionu, ocenjuje se u najnovijoj analizi revizorske kompanije Dilojt.

Banke u regionu su bile u dobrom stanju sve do izbijanja pandemije. U 2019. godini, prosečna adekvatnost kapitala je iznosila 20 odsto, bilo je relativno malo nenaplativih kredita, a prosečni prinos na kapital iznosio je 12,7 odsto.

Gotovo 60 odsto ukupne aktive u bankarskom sektoru bilo je u rukama 15 najvećih bankarskih grupacija. Na prvom mestu je Erste banka, koja je prisutna u osam zemalja regiona, slede KBC banka koja posluje u četiri zemlje i UniCredit banka, koja posluje u devet zemalja u regionu, uključujući Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju.

Usporavanje ekonomije je bilo vidljivo još u 2019. godini, da bi u 2020. sa izbijanjem pandemije došlo do velike recesije i globalne krize. Pogoršani tržišni uslovi imaju ogroman uticaj na profitabilnost banaka i kapitalnu poziciju, pa finansijski manje stabilne banke verovatno neće moći da izdrže taj pritisak, prognozira Dilojt.

To će omogućiti većim bankarskim grupacijama, koje posluju na više tržišta da preuzmu slabije igrače u ovom sektoru.

Mere koje su države preduzele radi pomoći privredi mogle bi u određenoj meri i samo privremeno da ublaže stvarnu ekonomsku štetu, ili tačnije rečeno da je odlože.

Naime, analitičari Dilojta očekuju da će se tek pokazati šteta po kvalitet portfolija i dobit banaka koja je nastala u godini za nama, a dalje posledice će zavisiti od brzine ekonomskog oporavka i dalje državne pomoći.

Izvor: BiF.rs

Tags
Back to top button