Kad kupujete stan na kredit, kupujete dva proizvoda – stan i kredit – Bankar.rs
BANKEDOMAĆE BANKEKreditiSLIDERSVE VESTI

Kad kupujete stan na kredit, kupujete dva proizvoda – stan i kredit

Građani koji otplaćuju stambene kredite naišli su na deo puta sa dosta rupa i sada moraju sporije da idu, kaže Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica, komentarišući rast kamatnih stopa. „Ako danas uzmete kredit za letovanje i otplaćujete ga naredne tri godine, šta ćete sledeće godine za letovanje? Danas je ta ‘sledeća godina’, poručuje Uzelac.

Rast referentnih kamatnih stopa centralnih banaka Srbije i Evropske centralne banke posledično utiču na poskupljenje dinarskih kredita, ali onih vezanih za evro.

Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica objašnjava da mehanizam referentnih kamatih stopa ne utiče direktno na građane, već posredno.

„Referentna kamatna stopa se koristi u poslovanju poslovnih banaka i centralnih banaka. A banke sve što poskupi – što je u ovom slučaju novac – prebaci na klijente. To znači da će krediti da poskupe. I to je taj drugi kraj poluge koji ‘udari po glavi’ građane koji otplaćuju kredite“, objašnjava Uzelac.

Na pitanje šta savetuje građanima koji su zbog poskupljenja kredita u otplati došli u situaciju da imaju problem sa namirenjem rata, Uzelac navodi da je to – individualna stvar.

„Postoje oni koji su prezaduženi zbog svojih finansijskih poteza i oni koji su to zbog okruženja. Građani koji su uzeli maksimalne kredite sa maksimalnim ratama koje su mogli da priušte sad su u nezavidnoj situaciju. Ako je nekada mogao sebi da priušti na primer ratu od 20.000 dinara, sada ne može 30.000 dinara, već mora da se snalazi. Glavni savet je da izračunate koliko možete da se zadužite, jer kada dođe do problema – nećete imati dovoljno vremena. Ako počnete da kasnite sa ratom, banka će zatvoriti sva vrata za dogovore“, navodi Uzelac.

O svemu, dodaje, treba razmišljati na vreme.

„Potencijalna rešenja za građane koji dođu u problem sa otplatom rata je refinansiranje kredita, smanjivanje roka otplate, čime se smanjuje rata na nivo koji može da se podnese“, kaže sagovornik N1.

Postoji, dodaje gost N1, i mogućnost pauziranja u otplati, poput moratorijuma koje smo imali za vreme kovida 19.

Da li sve banke prihvataju „pauziranje“?

„To je individualno. Ako banci predočite da će oni biti u problemu ako vam ‘ne popuste’ – neće imati izbora. Jer, zna se, banke su tu da zarade pare, prodaju uslugu iznajmljivanja novca i svako pomeranje ugovora koji je napravljen njima predstavlja trošak i nisu radi da to rade. Ali, i te kako su radi da ne izgubie ono što su već dali u pozajmicu“, ukazuje Uzelac.

Tu je, kaže, bitna komunikacija obe strane.

„Na tršištu postoje i banke koje su gladne klijenata, pa daju bolje uslove. U svakom slučaju, nemojte čekati da ne biste zakasnili da to refinansirate“, dodaje on.

Mnogim građanima, smatra sagovornik N1, „manjka opšte finansijske edukacije“.

„Tako se i dolazi u problem – kada ne razumete finansije i ne razumete kako ćete otplatiti kredit. Ako danas uzmete za letovanje kredit i otplaćujete ga naredne tri godine, šta ćete sledeće godine za letovanje? Danas je ta ‘sledeća godina’“, pojašnjava Uzelac.

Oni koji su danas u stambenim kreditima, kaže Dušan Uzelac, naišli su na deo puta sa dosta rupa i moraju sporije da idu. Izazovnije je.

„Svakom ko uzima kredit savetujem da prvo izračuna maksimalnu ratu koju može da priušti i koja mu neće pokvariti dan, mesec i godinu. Treba voditi računa o dve stvari kada se zadužujete – kad kupujete stan na kredit, kupujete dva proizvoda – stan i kredit“, ističe on.

Bez pomoći od države

Pomoć od države zbog otežane otplate rata ne treba očekivati, smatra sagovornik N1, a paralela sa zaduženima u švajcarskim francima ipak ne može da se napravi.

„Kod zaduženih u francima je bila situacija da je ekonomski problem postao društveni. Kada su ispravni vredni, radni ljudi došli u situaciju da protestuju – tada je ekonomski problem postao društveni, prenelo se i na politički i tako se rešilo“, navodi Uzelac.

Država je, dodaje, platila ceh – odnosno svi smo platili – ali tek kada je to postao društveni problem.

„Ne mislim da nas ova situacija može dovesti do takve situacije“, zaključio je sagovornik N1.

Tags
Back to top button