Najmanja prosečna plata u Srbiji pet puta slabija od najveće – Bankar.rs
ANALIZELICNE FINANSIJESVE VESTI

Najmanja prosečna plata u Srbiji pet puta slabija od najveće

Koliko su, stvarno, plate zaposlenih u Srbiji precizno zna svako ko na posao odlazi, a koliko je to u proseku svakog meseca objavljuje Republički zavod za statistiku.

Na osnovu tih podataka, jasno se može viti da su razlike između plata velike i da najviša prosečna zarada u republici i za oko pet puta premašuje najnižu, da je mnogo onih koji mesečno zarade i više od tri prosečne plate i da, naravno, ima i mnogo onih kojima je prosečna plata nedosanjani san. Inače, pored prosečne republičke zarade RSZ objavljuje i podatke o visini medijalne zarade, koju zapravo zarađuje oko polovine zaposlenih u Srbiji. Podaci kažu da je u novembru prošle godine medijalna zarada bila 43.511 dinara, što je za oko 13.000 dinara manje od prosečne zarade tog meseca koja je iznosila 56.331 dinara.

Razlike u visini zarada ponekad su zaista velike i sigurno je da to mnogima smeta, ali treba reći da je to razumljivo. Naime, zarade bi trebalo da zavise od nekoliko faktora – stručnosti, iskustva, znanja, odgovornosti koju određena struka nosi… pa je uobičajeno da oni koji su na najvišim stepenicama najviše i zarađuju. I to nije sporno, a nije sporno ni to da zarade koje se smeštaju u koverte najslabije plaćenih zanimanja – a u novembru prošle godine to je bilo 31.155 dinara, nisu dovoljne za pokrivanje minimalnih troškova tokom meseca.

Kada se prosečne zarade u 19 delatnosti, za koje RSZ objavljuje podatke, posmatraju kroz vizuru medijalne zararde u dve je prosečna plata bila manja od medijalne. U delatnosti usluge smeštaja i ishrane prosečna zarada bila je manja od 40.000 dinara, a oni koji u njoj rade u proseku su zaradili 34.785 dinara. To znači da su oni, u proseku, tog meseca zaradili oko 8.700 dinara manje od medijalne zarade, a do prosečne u republici nedostjalo im je više od 21.000 dinara. Manje od granice omeđene medijalnom zaradom bilo je i u kovertama zaposlenih u ostalim uslužnim delatnostima jer je, u proseku, u njima bilo 42.773 dinara.

Bilo je i delatnosti u kojima je pretposlednjeg meseca prošle godine plata išla naviše u odnosu na mesec dana ranije. Među njima je zdravstvo i socijalna zaštita gde su zarade, u proseku, bile više za oko 5.000 dinara – 54.541 na 59.629 – dinara, kao i obrazovanje – gde su zarade bile više za oko 4.000 dinara i prosek je s 56.426 dinara dostigao iznos od 60.654 dinara. U novembru su, u proseku, za oko 1.000 dinara više neogo u oktobru zaradili i zaposleni u delatnosti umetnost, zabava i rekreacija, a nešto su bile deblje i koverte onih koji rade u ostalim uslužnim delatnostima, u proseku, za oko 800 dinara.

Statistika kaže i da su zaposlenima u delatnosti usluge smeštaja i ishrane, u kojoj je su prosečne plate već dugo na poslednjem mestu, pretposlednjeg meseca prošle godine, i pored rasta prosečne plate na republičkom novou za 1.266 dinara, koverte bile tanje nego mesec dana ranije. Tako su se njihove, ionako, male zarade još stanjile, i s oktobarskih 35.160 dinara, u novembru je u kovertama bilo oko 400 dinara manje, a zanimljivo je da se tog meseca isto desilo u još nekoliko delatnosti. U delatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prosečna plata je s oktobarskih 48.810 dinara skliznula za oko 1.000 dinara – na 47.971 dinara. Manje su zaradili i u građevinarstvu – u oktobru je prosečna plata bila 51.791 dinar , a u novembru 51.378 dinara, slično je bilo i u delatnosti saobraćaj i skladištenje jer se s oktobarskih 50.506 dinara, prosečna zarada stanjila na 50.251 dinara. Neznatno manje nego u oktobru zaradili su i zaposleni u poslovanju nekretninama, a oni koji rade u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima su u novembru su, u proseku, zaradili oko 500 dinara manje nego u oktobru prošle godine.

Izvor: Dnevnik/ D. Mlađenović

Tags
Back to top button