Najjeftiniju struju u Evropli plaćaju Ukrajinci, najskuplju Nemci – Bankar.rs
MAKROEKONOMIJASVE VESTI

Najjeftiniju struju u Evropli plaćaju Ukrajinci, najskuplju Nemci

Najjeftinije kilovate u Evropi plaćaju domaćinstva u Ukrajini svega 4,4 centa po kilovatsatu (kWh), dok je struja za građane najskuplja u Nemačkoj čak 30,88 centi za kWh, pokazuju zvanični podaci Evrostata za 2019. godinu objavljeni krajem prošle sedmice.

Prema istim podacima Evropskog statističkog zavoda, cena kilovatsata električne energije u Srbiji za domaćinstva iznosi sedam centi i znatno je niža od evropskog proseka EU (28), koji iznosi 21,54 centi po kWh.

Što se tiče zemalja bivše SFRJ i regiona, najveću cenu struje plaćaju domaćinstva u Sloveniji 16,34 centi po kilovat-času. Cena kilovatsata u Crnoj Gori za domaćinstva iznosi 10,3 centa, dok je u Hrvatskoj 13,2 centa po KWh.

Dobri poznavaoci prilika na energetskom tržištu Evrope, jeftinu struju u Srbiji tumače vođenjem socijalne politike preko cena kilovata, iako je struja odavno berzanska roba.

Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik struje u regionu i realizuje velike planove o gradnji novih termo-izvora.

Cena struje za domaćinstva u toj susednoj državi iznosi 8,73 centi za kilovatsat i nešto je veća nego u Albaniji, odnosno Makedoniji gde je cena električne energije po kWh 8,4 odnosno 7,83 centa.

Zahvaljujući, pre svega, nuklearnoj elektrani “Kozloduj”, bugarska domaćinstva plaćaju najjeftiniju struju u zemljama EU svega 9,99 centi po kilovatsatu.

To je niža cena struje nego u Crnoj Gori, ali i jeftinije nego u Hrvatskoj i Sloveniji. Interesantno, nuklearna elektrana “Krško” čiju proizvodnju od 5.500 GWh jeftine struje na ravne časti dele Hrvatska i Slovenija, a koja po pravilu proizvodi jeftinu struju, nije mnogo uticala da te dve zemlje bivše SFRJ imaju povoljniju cenu struje.

Tako, Slovenija ima iznenađujuće skuplju struju nego skupi Island, čija domaćinstva plaćaju struju za tamošnje prilike jeftinih 14 centi po kilovatsatu.

Ubedljivo najskuplju struju u Evropi plaćaju domaćinstva u Nemačkoj i Danskoj, čak 30,88 centi, odnosno 29,84 centi po kilovatsatu. To su ujedno i najviše poznate cene struje u svetu.

Nemci i Danci plaćaju ovako skupu struju zbog prelaska na “zelenu energiju” odnosno zbog sve većeg učešća proizvodnje vetroelektrana, malih bioelektrana i solarnih elektrana u ukupnom konzumu.

Zbog politike “zelene energije” cena električne energije u Nemačkoj i Danskoj je u novom milenijumu praktično udvostručena, pa su pragmatični Nemci rešili da smanje ulaganje u obnovljive, odnosno alternativne izvore energije.

Zbog ogromnih cena, pa samim tim i računa, u Nemačkoj se godišnje zbog neredovnog plaćanja, prosečno isključi oko 250.000 domaćinstava sa mreže, a deo potrošača se, kako navodi tamošnja štampa, žali kako ih energetske kompanije automatski obračunavaju na najvišu tarifu.

Tokom trajanja korona virus krize, cene struje slično kao i cene nafte, zabeležile su krajem marta i početkom aprila oštar pad, da bi se nakon toga počele oporavljati.

U jednom trenutku, zbog obustave ekonomije cene su bile na istorijskim minimumima, a kod evropskih energetskih kompanija zavladao je strah da potrošači neće moći da plate svoje račune. No, utisak je da se polako stvari vraćatju u normalu, iako postoji strah da neće biti investicija kao ranije.

Osim Nemaca i Danaca, cenu struje iznad evropskog proseka plaćaju domaćinstva Irske 24,23 centi po KWh, Španije 24,03 centa, Italije 23 centa i Kipra 22 centa. Portugal je sa 21,50 centi po kilovatsatu na nivou evropskog proseka, a Velika Britanija sa 21,22 c/kWh tek malo ispod evropskog proseka.

Jeftiniju struju u Evropi, po kilovatsatu, plaćaju domaćinstva Mađarske 11,2 centi, Litvanije 12,55 centi, Estonije 13,57 centi, Rumunije 13,58 centi, Grčke 15,95, Letonije 16,29 centi, Češke 17,48 centi i Francuske 17,78 centi.

Zanimljivo je da iako važe za skupe države cene struje u Švedskoj i Norveškoj su ispod evropskog proseka i iznose 20,58 centi odnosno 18,67 centi po kWh. Za svaku pohvalu je najbogatija evropska zemlja Luksemburg čija domaćinstva za tamnošnje prilike plaćaju kilovatsat jeftinih 17,98 centi

Tags
Back to top button