Rubini: Nakon korona krize sledi decenija očaja za globalnu ekonomiju – Bankar.rs
ANALIZESVE VESTI

Rubini: Nakon korona krize sledi decenija očaja za globalnu ekonomiju

Ekonomista Nuriel Rubini, poznat po nadimku “Dr. Propast” veruje da će nakon korona krize uslediti decenija očaja za celokupnu globalnu ekonomiju.

Iako Rubini ove godine ne želi da isključi mogućnost slabog oporavka u obliku slova U, kasnije će u ovoj deceniji uslediti velika depresija u obliku slova L.

Za to su, kako navodi u tekstu za Project Syndicate, odgovorni strukturni problemi, od kojih su neki postojali pre finansijske krize 2007.-2009., a koji bi se zatim mogli pogoršatii političkim greškama.

Rubini navodi deset rizičnih trendova:

1. Prvi katastrofalni trend je rast duga i iz njega proizvedeni rizici. Vlade su pokrenule programe pomoći kako bi ublažile ekonomske posledice korona krize. Mnogobrojne države bi se ionako morale boriti sa ogromnom planinom duga. Još je gore u privatnom sektoru: gubitak prihoda domaćinstava i preduzeća uzrokuje da bi mogli zapretiti brojni bankroti.

2. Demografski razvoj u industrijalizovanim zemljama takođe je zabrinjavajući. Korona kriza je pokazala da treba hitno uložiti više novca u zdravstveni sektor. No, kako većina industrijaliziranih zemalja ima društvo starenja, potrebni dodatni troškovi dodatno će pogoršati problem sa dugom.

3. Kao rezultat postojećeg zdravstvenog rizika, mnoge se fabrike zatvaraju, radnici se otpuštaju, a cene sirovina, poput nafte i industrijskih metala, padaju. S obzirom na to, raste rizik od deflacije, tj. stalnog pada nivoa cena.

4. Američki ekonomista takođe je zabrinut zbog nadolazeće devalvacije valute. Nisu samo vlade preduzele neviđene mere u borbi protiv ekonomskog učinka trenutne krize. Međunarodne centralne banke takođe masovno intervenišu na tržištu i otvorile su svoja vrata.

5. Korona kriza takođe je izložila rizicima globalizovane ekonomije kada je došlo do poremećaja u snabdevanju iz regija koje su bile pogođene epidemijom. Rubini stoga očekuje da će mnoge kompanije u budućnosti kupiti manje intermedijarnih proizvoda iz zemalja sa niskim platama, ali će se umesto toga više oslanjati na domaće dobavljače. Međutim, zaposleni neće imati koristi, jer će to još više ubrzati sve veću automatizaciju, što će zauzvrat staviti plate pod pritisak.

6. Prema Rubiniju, korona kriza će takođe ubrzati trend fragmentacije koji je već postojao. Na primer, ekonomije SAD-a i Kine će se još brže odvojiti jedna od druge. Pored toga, brojne vlade preduzeće protekcionističke mere kako bi zaštitile svoje kompanije i zaposlene od globalnih poremećaja. U vremenu nakon korone ekonomski stručnjak očekuje snažnija ograničenja kretanja robe, usluga, kapitala, radne snage, tehnologije, podataka i informacija, prenosi Indikator.ba.

7. Roubini se takođe boji da će korona kriza podstaći populističko, nacionalističko i ksenofobično mišljenje. Jer, u doba povećane ekonomske nesigurnosti, stranci su često bili odgovorni za krize. Naročito bi zahtevi za ograničenjima migracije i trgovine bili prihvatljiviji u takvom okruženju.

8. Korona pogoršava sukob između Sjedinjenih Država i Kine. Trampova administracija već pokušava Kinu da optuži za izbijanje pandemije. Suprotno tome, Peking vidi to samo kao pokušaj Sjedinjenih Država da spreče uspon Kine. Kinesko-američka razdvajanja trgovine, tehnologije, investicija i podataka stoga će se dogoditi još brže, veruje Rubini.

9. No, američki ekonomista ide još dalje i upozorava da bi diplomatske tenzije mogle dovesti do novog hladnog rata između SAD-a i njenih protivnika Kine, Rusije, Irana i Severne Koreje. Budući da bi i ove godine trebalo održati američke predsedničke izbore, prirodno je strahovati od porasta cyber-ratnih napada, rekao je Rubini. To bi čak moglo dovesti do konvencionalnih vojnih sukoba.

10. Na kraju, Nuriel Rubini ističe da su ljudi odgovorni za epidemije i klimatske promene. On se u budućnosti boji da će se ovi problemi pojaviti češće i intenzivnije i da će se troškovi za njih povećavati.

Ima li srećnog kraja?

Tržišni pesimista Roubini upozorava da ovih deset rizika preti čitavoj svetskoj ekonomiji u deceniji očaja. Mnogi od ovih problema mogli bi biti smanjeni do 2030. godine boljom tehnologijom i političkim rukovodstvom, ali prvo što treba učiniti je proći kroz veliku depresiju koja je pred nama.

Tags
Back to top button