Marcus Arige, podpredsednik Privredne komore Beča: Biznis govori mnogo jezika – Bankar.rs
MAKROEKONOMIJASLIDERSVE VESTI

Marcus Arige, podpredsednik Privredne komore Beča: Biznis govori mnogo jezika

U Beču radi oko 34.000 individualnih preduzetnika sa migracionim poreklom. Ostvaruju ukupan godišnji promet od oko 6,4 milijarde evra i ostvaruju bruto dodatu vrednost od 7,45 milijardi evra. Ovo pokreće doprinos od 8,5 milijardi evra bruto regionalnom proizvodu Beča. Ekonomski rezultat kompanija migranata u Beču ima uticaj od skoro deset milijardi evra na BDP širom Austrije, kaže u intervjuu za “Blic Biznis” Marcus Arige, Predsednik Socijaldemokratskog privrednog saveza Beč (SWV Wien) i podpredsednik Privredne komore Beča.

Dotičući se u razgovoru i teme održivog poslovanja u Beču, Arige objašnjava da postoji posebna kontaktna tačka za zaštitu životne sredine, kao i niz inicijativa koje podržava grad i usmereni su upravo na male biznise i preduzetnike, koji su radi da učestvuju u projektima vezanim za klimatske promene, i cirkularnu ekonomiju.

– Biznis govori mnogo jezika i mi moramo da živimo u skladu sa tim, ističe Arige.

Beč je grad sa bogatom kulturnom i etničkom raznolikošću. Kako Privredna komora Beča podržava razvoj i rast preduzeća u vlasništvu etničkih manjina u gradu?

Socijaldemokratski privredni savez Beča (SWV Wien) je kontakt tačka za preduzetnike migrante u Beču. Svakodnevno radimo na uspostavljanju i kontinuiranom jačanju novih kontakata sa migrantskim zajednicama u Beču. Po mom mišljenju, ovakva vrsta predstavljanja je neophodna i veoma smo ponosni na trud naših članova, koji se svakodnevno u radnim grupama i odborima suočavaju sa izazovima preduzetnika migranata. Nažalost, u Privrednoj komori Beča često postoji nedostatak predviđanja i, pre svega, uvažavanja rada migranskih privrednika u našem gradu, iako im je primarni zadatak da predstavljaju sve članove bez obzira na poreklo.

Međutim, kao SWV Wien, srećni smo što smo u isto vreme snažno zastupljeni preko Socijaldemokratske stranke Austrije (SPÖ) u gradskoj vlasti u Beču i što možemo da prenesemo brige preduzetnika direktno na odlučujuće tačke vlasti. Sa Bečkom privrednom agencijom (Wiener Wirtschaftsagentur), na primer, postoji posebna institucija koja pokušava da olakša ljudima da se osamostale nudeći kurseve na njihovom maternjem jeziku.

Možete li podeliti neke od izazova i prilike sa kojima se suočavaju etničke firme u Beču? Kako Privredna komora rešava ove izazove i koristi ove prilike?

Mnogi preduzetnici se suočavaju sa posebnim izazovima, bilo zbog jezičkih barijera, birokratskih prepreka ili diskriminacije. Najveći izazovi su svakako jezičke barijere. Ovo može biti problem, na primer, kod pristupa tržištu nekretnina. Privredna komora Beča ovde treba da izvrši veći uticaj. Po mom mišljenju, moramo masovno proširiti savete na stranim jezicima, a tu je potrebna inicijativa.

Biznis govori mnogo jezika i mi moramo da živimo u skladu sa tim. Toplo mogu preporučiti odeljenje „Migrant Enterprises” Bečke privredne agencije (Wiener Wirtschaftsagentur) svima koji se poigravaju idejom da se osamostale. Pored besplatnih edukacija i višejezičnih radionica naći ćete i informacije o svim uslugama grada Beča ili savete o radu sa organima vlasti i kancelarijama.

Kako etnička ekonomija doprinosi ukupnoj ekonomiji Beča? Da li postoje neke specifične inicijative ili politike koje je Privredna komora implementirala kako bi podstakla ovaj sektor?

U Beču radi oko 34.000 individualnih preduzetnika sa migracionim poreklom. Ostvaruju ukupan godišnji promet od oko 6,4 milijarde evra i ostvaruju bruto dodatu vrednost od 7,45 milijardi evra. Ovo pokreće doprinos od 8,5 milijardi evra bruto regionalnom proizvodu Beča. Ekonomski rezultat kompanija migranata u Beču ima uticaj od skoro deset milijardi evra na BDP širom Austrije. Ako se uračunaju oni preduzetnici koji su već austrijski državljani ili koji ovde žive u 2. ili 3. generaciji, to pogađa i svaku drugu kompaniju u Beču.

SWV Wien je uvek zalagao za migrantske zajednice u Beču. Poslednjih godina uspeli smo da izgradimo jake odnose sa različitim migrantskim zajednicama u Beču. Smatramo da je jedan od naših najvažnijih zadataka da zastupamo interese etničkih preduzetnika u Beču, koji su srce našeg raznolikog grada, u Privrednoj komori. Osim toga, to je i odlična prilika za međusobno povezivanje, na kraju krajeva, često se suočavate sa sličnim problemima i izazovima. Želimo da ponudimo neophodan prostor za ovo.

Beč je naširoko poznat i po svojoj posvećenosti zelenim i održivim praksama. Možete li podeliti neke od inicijativa koje Privredna komora preduzima kako bi promovisala cirkularnu ekonomiju u gradu? Kako ove inicijative utiču na lokalne biznise?

U Beču postoji i posebna kontaktna tačka za zaštitu životne sredine, odnosno savetodavna služba za životnu sredinu (Umweltberatung). Ovo je poseban servis koji finansira Grad Beč, koji pruža informacije i podršku u svim aspektima operativne zaštite životne sredine, bilo da se radi o planiranju ekoloških mera, dobijanju sertifikata ili učešću u radionicama i predavanjima.

Na primer, kompanija može postati član mreže za popravke (Reperaturnetzwerk). Ovo je udruženje zanatskih delatnosti koje ima za cilj da podstakne kupce da rade popravke umesto da kupuju novo. Kao preduzetnik, imate prednost besplatnog oglašavanja, preporučivanje kupaca ili učešća u daljoj obuci.

Postoje i redovne inicijative gde preduzetnici mogu da podnesu projekte specifične za klimu, koje potom finansira grad. Nedavno je to bilo i do 10.000 evra po projektu za male projekte.

Možete li podeliti neke uspešne priče preduzeća u Beču koja su uspešno prešla na održivi model poslovanja? Kakav je to uticaj imalo na njihov posao i lokalnu ekonomiju?

Divan primer održivog upravljanja je kafić Schillwasser u 22. okrugu. Taj kafić sledi takozvanu filozofiju od farme do stola. Uz sve što završi na tanjiru, pažnja se poklanja regionalnosti, sezonalnosti i organskom kvalitetu. Ali, fokus na prirodu i životnu sredinu ne ogleda se samo u hrani. Kafić je deo inicijative „Kleine Stadt Farm“ (Mala gradska farma), koja je sa dvadesetak organizacija i kulturnih radnika najveći austrijski urbani poljoprivredni projekat. Područjem upravljaju i koriste svi učesnici zajedno. Ne samo da možete okusiti činjenicu da neko od povrća raste u susedstvu, već je to i odličan primer solidarne poljoprivrede i participativnog stvaranja.

Koliki značaj imaju privrednici srpskog porekla u Beču za privredu?

Preduzetnici srpskog porekla su suštinski deo bečke privrede. Uostalom, srpsku zajednicu u Beču čini oko 250.000 ljudi, a pet odsto preduzetnika dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije. Bečki Srbi su pre svega aktivni u granama zanatsva i turizma.

Ovde, međutim, treba napomenuti da su Srbi duboko ukorenjeni u Austriji i da mnogi već generacijama žive u Beču. Zato ne možete navesti jednu granu koja definiše srpske privrednike. Rekao bih da su Srbi sada zastupljeni i oblikuju skoro svaku industriju, bilo da je reč o umetnosti ili tehnologiji. Baš kao što je to slučaj sa autohtonim Austrijancima.

U našem Socijaldemokratskim privrednim savezom aktivni su i brojni srpski preduzetnici, mada bih, naravno, voleo da ih bude mnogo više!

Austrijska privreda ima problem sa nedostatkom radne snage, koje mere se preduzimaju u vezi sa tim?

Migracija radne snage je ključni element u borbi protiv nedostatka stručne radne snage. Ovo nije samo moje mišljenje, već ga u više navrata naglašavaju i brojni stručnjaci, poput šefa IHS-a Holgera Bonina. Hitno nam je potrebna promena paradigme u pogledu kvalifikovane imigracije.

I to ne samo u glavama ljudi, već pre svega u odnosu na birokratske zahteve. Prepreke, na primer, za crveno-belo-crveni karton (Rot-Weiß-Rot Karte), moraju biti uklonjene što je pre moguće kako bi se kvalifikovani radnici mogli lakše zaposliti. Zbog neuspeha Vlade Austrije, samo ofanziva obuke za ljude koji već borave u Austriji više nije dovoljna da pokrije akutni nedostatak kvalifikovanih radnika.

Blic

Tags
Back to top button