NIN: Uoči ponuda za Komercijalnu banku – račun bez krčmara – Bankar.rs
BANKEDOMAĆE BANKESLIDERSVE VESTI

NIN: Uoči ponuda za Komercijalnu banku – račun bez krčmara

Što je bliži rok za dostavljanje obavezujućih ponuda za većinski paket akcija beogradske Komercijalne banke raste nestrpljenje i zagovornika i protivnika privatizacije te treće po veličini banke u Srbiji, piše NIN.

Taj nedeljnik podseća da su u trci za Komercijalnu banku ostala samo četiri igrača, tri banke – austrijska Rajfajzen, slovenačka NLB i srpska AIК banka, i američki investicioni fond Riplvud advajzers.

Trenutna tržišna vrednost Komercijalne banke je oko 470 miliona evra. Država je, prema evidenciji u Centralnom registru, vlasnik 48,65 odsto akcija banke, još 24,23 odsto će pre prodaje banke otkupiti od EBRD, a 10,15 procenata od IFC.

Po sadašnjoj ceni na berzi svih 83,23 odsto akcija Komercijalna banke za koje se očekuje ponuda vredelo bi više od 390 miliona evra.

Upravo toliko je, prema pisanju Danasa koje niko nije demantovao, u neobavezujućoj ponudi bila spremna da plati Rajfajzen banka, AIК je ponudila 430 miliona, NLB 450 miliona evra, a ni nezvanično se ne zna ponuda Riplvuda.

“Ako je zaista rešena da proda Кomercijalnu, problem za Vladu Srbije moglo bi da bude podgrevanje nerealnih očekivanja”, piše NIN i ukazuje da niko u Vladi ne strahuje da bi to mogao biti račun bez krčmara, i da “oprez nalaže da se ražanj ne šilji dok je zec još u šumi”. Ovaj nedeljnik navodi da je Evropska komisija NLB banci, zbog velikog udela rizičnih kredita, još 2013. nametnula brojna ograničenja. Jedno od njih je da, ako do tada ne bude privatizovana, mora najkasnije do kraja 2019. da proda sve firme-ćerke, a najveća slovenačka banka još traži kupca za NLB Vita osiguranje, u kojem ima 50 odsto vlasništva, sa malim šansama da kupoprodajna transakcija bude završena do sredine 2020.

“Po nekim tumačenjima to znači da NLB pre toga ne bi smela da učestvuje na bilo kakvom tenderu, pa ni za Кomercijalnu banku”, piše NIN.

Dodaje se da “nije beznačajno ni to što je u aprilu prošle godine Evopska komisija pokrenula postupak zbog sumnje da je vlada u Ljubljani, suprotno pravilima EU, finansijski pomogla NLB-u sa čak 1,6 milijardi evra”.

“Planove NLB-a za širenje u Srbiji mogla bi da poremeti i eventualna tužba akcionara. Slovenačka država je u novembru 2018. kroz inicijalnu javnu ponudu prodala 59 odsto akcija NLB-a za 609 miliona evra, što je bio deo zahteva EК, da se udeo države do kraja ove godine smanji na 25 odsto plus jednu akciju NBL-a”, piše NIN.

Pitanje je, navodi se u tekstu, i da li bi, ako ima ozbiljne namere, NLB pre kupovine Кomercijalne do kraja godine morala da ide u još jednu dokapitalizaciju, “što je praktično neizvodljivo, a verovatno i rizično, s obzirom da je u junu Slovenački državni holding 10 odsto akcija NLB prodao za 109,5 miliona evra, ili za skoro osam odsto ispod cene koja se za jednu akciju te banke mogla dobiti dan ranije na Ljubljanskoj berzi”.

“Uz to, pojedinim berzanskim ekspertima nije baš jasno zašto je cena akcija NLB bila 65 odsto, a sada je navodno spremna za Кomercijalnu da plati 80 odsto knjigovodstvene vrednosti i to u trenutku kada je neto dobit NLB-a na silaznoj putanji – u 2017. bila je 225 miliona evra, u 2018. je pala na 204 miliona, a u prvoj polovini ove godine je 94 miliona evra”, ističe NIN.

Kako se navodi, “nervozu dodatno unosi to što na sajtu NLB još uvek nije objavila odluke Nadzornog odbora i Skupštine akcionara, a bez njihove saglasnosti nije realno očekivati da se može učestvovati u jednoj ozbiljnoj akviziciji, čija se vrednost procenjuje na više stotina miliona evra”.

NIN-u je NLB Grupi rečeno da je ta banka, pored vodeće uloge u Sloveniji, prisutna na svim tržištima nekadašnje zajedničke države gde ima, osim u Srbiji, tržišno učešće iznad 10 odsto.

“To je razlog da NLB Grupa stalno traži načine da, uz brz organski rast, koji je ostvarila NLB banka Beograd, dodatno ojača svoju poziciju u Srbiji. Pažljivo pratimo situaciju na tržištu i aktivno razmatramo i analiziramo mogućnosti za eventualna spajanja i akvizicije, a sve to uz produbljeno razmatranje kako bi se povećala vrednost za naše akcionare”, naveli su NLB-u.

U slovanačkoj banci su napomnuli i da su svesni ograničenja EК, po kojima kapitalna adekvatnost (odnos kapitala i ukupnih plasmana) ne bi smela da padne ispod 14,75 odsto.

Tags
Back to top button