Još ćemo čekati na sniženje kamatnih stopa – Bankar.rs
ANALIZEBANKEDOMAĆE BANKESLIDERSVE VESTI

Još ćemo čekati na sniženje kamatnih stopa

Za nešto više od mesec dana Narodna banka Srbije snizila je referentnu kamatnu stopu čak dva puta. Ona je 11. jula pala sa tri odsto na 2,75 da bi 9. avgusta Izvršni odbor NBS još jednom odlučio da je smanji na 2,5 odsto. Ova stopa utiče na dinarske pozajmice što znači da bi kamate na gotovinske kredite kao i na dozvoljene minuse mogle da idu na dole. Banke objektivno imaju prostora za to…

“Ne očekujem da će se to dogoditi. Narodna banka Srbije je sa te strane učinila što je mogla i to će dalje pomoći procesu dinarizacije. Očekujem da padnu kamate za kredite namenjene privredi. Što se tiče ostalog dok se traže gotovinski krediti i koriste minusi ne verujem da će biti sniženja stopa”, kaže Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Što se tiče minusa klijenti banaka imaju čist račun. NBS ažurno objavljuje tabelu sa imenima banaka na kome se vide stope za dozvoljeno kao i nedozvoljeno prekoračenje po tekućem računu.

A podaci govore da su stope stvarno raznolike. Tako kod “Prokredit banke” korišćenje dozvoljenog minusa košta 9,68 odsto, a stopa za nedozovljeno prekoračenje po tekućem računu je 12,19 procenata na godišnjem nivou. Među povoljnijim je i Vojvođanska banka sa stopama od 19,64 odnsono 23,96 odsto.

Najskuplji je minus u Sosijete ženeral banci 35,56 za dozvoljena prekoračenja a čak 60,35 odsto za nedozovljena. Međutim često su paketi računa sa povoljnim minusima skuplji pa i to treba uzeti u obzir. Održavanje tekućeg računa od nas staje od 100 do čak 550 dinara. Kamate na gotovinske kredite takođe nisu male i kreću se od 11,37 odsto efektivno na godišnjem nivu do čak 20,58 odsto .

Prostora za sniženje ipak ima makar za koji procena. Dodamo li tome i podatak da je bankarski sektor u Srbiji lane zaradio 75,7 milijardi dinara odnosno za sedam milijardi više nego u 2017. jasno je da bi mogli da malo počaste klijente… Međutim zašto raditi nešto što se ne mora. Klijenti će i ovako dolaziti po keš kredite, a u minuse će ići i oni koji moraju i oni kojima to nije preko potrebno. Pa kada je već tako onda zašto se odricati zarade. Klijentima tako ostaje da urade ono što im je na raspolaganju već decenijama, a to je da sami sebi pomognu. Kada podižete kredit preračunajte se bar tri puta i posetite sajtove baš svih banka. Danas to nije problem, a kod ulaska u dozvoljeni minus preračunajte se bar šest puta…

Na sva poreska, komunalna i slična dugovanja gde se kasni sa izmirivanjem obaveza, nadležni zaračunavaju zateznu kamatu, a ona je kod nas u direktnoj vezi sa referentnom kamantom sotpom. Zato se u roku od mesec dana tri puta menjala – prvo je 11. jula bila 11 odsto kada je referentna stopa bila tri porcenta. Već 12. jula kada je pomenuta stopa pala na 2,75 odsto i ona se snizila na 10,75 , da bi se u petak sa smanjenjem referentne stope na 2,50 i ona spustila na 10,50 odsto.

Izvor: Dnevnik.rs

Tags
Back to top button