Odlazi nam sve više kadrova, samo put Nemačke u 2019. otišlo preko 80.000 građana Zapadnog Balkana – Bankar.rs
ANALIZESLIDERSVE VESTI

Odlazi nam sve više kadrova, samo put Nemačke u 2019. otišlo preko 80.000 građana Zapadnog Balkana

Građani Zapadnog Balkana sve više odlaze u inostranstvo ne bi li našli bolje plaćen posao. Tako je u prošloj godini samo put Nemačke otišlo preko 80.000 ljudi.
Naime, jedino Nemačka za sada ima zvanične podatke za 2019. godinu, a oni pokazuju da je u toj godini izdato 85.434 dozvola za boravak za stanovnike Zapadnog Balkana. Nema podatka o nacionalnosti ali se ona može naslutiti i proceniti. Odnos zbira dozvola za Srbiju, BiH i Crnu Goru prema KiM, Severnoj Makedoniji i Albaniji je 38.836:46.598.
“Kosovo i Metohija ima više odobrenih prvih dozvola od Srbije bez njenog okupiranog dela. Kada se ovi podaci stave u odnos sa brojem stanovnika dolazimo do 4 puta većeg iseljavanja Albanaca sa KiM u odnosu na Srbe iz Srbije”, navodi za Bankar.rs ekonomista Miroslav Zdravković, urednik portala Makroekonomija.
Kako objašnjava, Srbi su dosta duže iseljenici u Nemačkoj i u Austriji, dok ih Albanci tek otkrivaju.
“Najmanji odnos prvih dozvola prema dugoročnim imaju BiH (14,1%) i Srbija (14,4%) a najveći Albanija (219,2%). Gotovo svi Albanci iz Albanije (96,2%) sa dugoročnim dozvolama nalaze se u Italiji (64,6%) i u Grčkoj (31,7%). Podaci za BiH mogu da sadrže većinski Bošnjake a za Crnu Goru Bošnjake i Albance, posebno kod ovih prvih dozvola, ali takvi podaci po nacionalnosti nisu dostupni”, kaže Zdravković za naš portal.
Ističe da Srba sa dugoročnim dozvolama ima 7 puta više u Austriji i samo za 50% više u Nemačkoj nego stanovnika južne nam pokrajine.
“Albanci sa Kosova i Metohije gotovo da su dostigli zbirni broj Srba, Bošnjaka i Hrvata iz BiH u Nemačkoj. Ali, mnogo puta veći broj ovih naroda ima nemačko državljanstvo u odnosu na ovih 108 hiljada sa dugoročnom dozvolom”, napominje Zdravković.
Da je ovaj odliv kadrova iz Srbije problem za našu zemlju, nema spora.
“Gledajući podatke naše Nacionalne službe za zapošljavanje, najveće odstupanje između iskazanih potreba za zapošljavanjem i nezaposlenih ima u kategorijama komunalci i čistači ulica. Pošto su nezaposleni prostorno rasuti po celoj Srbiji, a potrebe za zapošljavanjem mogu biti geografski skoncentrisane, nedostatak radnika i tehničkih fakultetlija svih vrsta biće osnovna prepreka otvaranju novih fabrika u Srbiji jer neće biti moguće naći na prostoru neke opštine, na primer, 500 radnika i 50 inženjera. Lekari specijalisti, prefesori tehničkih predmeta… Ovo se rešava povećanjem zarada svih struka u celoj Evropi, ne samo u Srbiji”, zaključuje on.
Da klizimo u nedostatak kadrova, slaže se i ekonomista Mlađen Kovačević koji upozorava da ukoliko se ovaj trend odliva radne snage nastavi, biće ozbiljan problem.
“Već sada nam fale dobri vozači kamiona i autobusa, ali je najveći problem što odlaze lekari, medicinske sestre, inženjeri. To je zaista veliki problem. Može se uporediti s tim kada najbolji fudbaleri odu u inostrani klub zarad većih plata, pa naš fudbal masovno zaostaje i gubi kvalitet. Sve u svemu, ne sme čovek ni da pomišlja da danas sutra ne bude dovoljno lekara za neku oblast i da ćemo morati mi njih da dovodimo iz okolnih zemalja. Generalno, to je jedan od najvećih problema sa kojima se Srbija susreće”, ističe Kovačević.
Sličnog je stanovišta i ekonomista Ljubomir Madžar koji napominje da iz Srbije odlaze i kadrovi koji i nisu visoki stručnjaci.
“Kada pričamo o Nemačkoj, njihovo stanovništvo je prilično staro, te dosta njih odlazi iz Srbije kako bi se starali o nemačkim penzionerima. Siguran sam da je dobar broj njih među našima koji odlaze tamo. No, svakako da su otišli i stručnjaci koji se uglavnom ni ne vraćaju kada odu negde u inostranstvo. A taj odlazak stručnih ljudi u razvijenije zemlje je iako prirodan, za nas svakako problematičan. Mi smo  ih mogli zadržati kada je iseljavanje bilo teže zbog administrstrativnih prepreka, ali sada im je znatno lakše da odu. Pritom, nije normalno da kod nas visokokvalifikovan stručnjak bude i pet puta manje plaćen, te je logično što odlaze. Svakako je to veliki gubitak koji će se dugoročno jako loše odraziti. Odlaze nam najbolji a ostaju oni manje dobri. Zato za 50 godina ne treba da se čudimo ako budemo mnogo manje razvijeniji od ostalih zemalja jer nam je ostao samo lošiji kadar”, zaključuje Madžar.
(Bankar.rs)
Tags
Back to top button