Neizbežno krizno zaduživanje zemalja u regionu, Srbija na “magičnoj granici” – Bankar.rs
ANALIZEMAKROEKONOMIJASLIDERSVE VESTI

Neizbežno krizno zaduživanje zemalja u regionu, Srbija na “magičnoj granici”

Ministarstvo finansija Republike Srbije ponudiće u poslednjem kalendarskom kvartalu na tri zakazane aukcije dužničke hartije od vrednosti u ukupnom iznosu oko 9,6 milijardi dinara.

Desetogodišnje državne obveznice sa kuponskom stopom od 5,875 odsto, koje dospevaju početkom 2028. godine, prodavaće se na aukcijama 4. oktobra i 6. decembra, a njihovi očekivani obimi prodaje iznose tri milijarde i 3,87 milijardi dinara, dok će se 1. novembra na aukciji naći dvogodišnje dužničke hartije od vrednosti sa kuponskom stopom od 2,75 odsto, sa planiranim obimom prodaje od 2,73 milijardi dinara, saopštila je Uprava za javni dug Ministarstva finansija.

U prva tri kvartala planirani obimi prodaje državnih obveznica iznosili su 64,85 milijardi dinara, pa je ovo značajno umanjenje, a pogotovo u odnosu na prvo tromesečje u godini kada je ciljana prodaja iznosila 30 milijardi dinara.

Pored toga, u drugom kvartalu je sprovedena i jedna dopunska aukcija desetogodišnjih obveznica, dok je u trećem kvartalu pored dodatne aukcije desetogodišnjih obavljena i dopunska aukcija jednogodišnjih hartija od vrednosti, kada je rasprodata celokupna emisija od 33 milijarde dinara.

Državne obveznice kao finansijski instrument za cilj imaju prikupljanje sredstava za državu kroz njeno zaduživanje isplaćivanjem prinosa kupcima takvih hartija posle određenog vremenskog perioda. U slučaju naše zemlje, u poslednje vreme investitori su daleko zainteresovaniji da kupuju obveznice kratke ročnosti nego one koje dospevaju posle deset ili više godina, što znači da traže brzu isplatu ili nemaju puno poverenja u dugoročnu ekonomsku održivost, odnosno sposobnost otplaćivanja državnog duga.

S druge strane, domaće kratkoročne (jednogodišnje i dvogodišnje) obveznice imaju prilično privlačan prinos za ulagače – Srbija je pomenutu emisiju jednogodišnjih obveznica od oko 280 miliona evra praktično rasprodala, sa prinosom od 3,9 odsto, što znači da će se kupcima za toliki procenat isplatiti uložena investicija.

Uporedo sa tim, početkom septembra ministar finansija u tehničkoj vladi Siniša Mali saopštio je da je Srbija uzela kredit od Ujedinjenih Arapskih Emirata u visini od milijardu američkih dolara i sa kamatom od tri odsto. Dodatno, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je prilikom svog boravka u Njujorku na zasedanju Skupštine Ujedinjenih nacija naglasio da će naša zemlja tražiti novi stendbaj aranžman od Međunarodnog monetarnog fonda.

Koliko će sve pomenute stavke dodatno pogurati iznos domaćeg javnog duga u odnosu na BDP niko još sa sigurnošću ne zna, ali činjenica je da u ovom trenutku sve zemlje u regionu, a i šire, pribegavaju sličnim mehanizmima i povećavaju iznose svojih javnih dugova zbog izuzetne inflacije i krize na tržištu energenata.

Na nacionalnim bankama i donosiocima finansijskih politika sada je da te negativne trendove što uspešnije prizemlje i pripreme svoje ekonomije za što uspešnije otplaćivanje dugova.

„Preživeli“ korona krizu, kako posle ukrajinske?

Prema podacima koje je prikupio Međunarodni monetarni fond (MMF), globalni dug svih država na svetu na kraju 2020. godine iznosio je 226 biliona (hiljada milijardi) dolara, dok je International Finance, institut za međunarodne finansije, na osnovu preliminarnih rezultata saopštio da je u 2021. godini taj dug narastao na neverovatna 303 biliona dolara. To je istorijski najveći skok.

Gde se po tom pitanju u ovom trenutku nalaze zemlje regiona i Srbija?

Od proglašenja pandemije korona virusa javni dugovi svih zemalja bivše SFRJ su se uvećali, kako u apsolutnim iznosima tako i u njihovom odnosu prema BDP-u. Ovaj drugi parametar svakako je bitniji jer obimi ekonomija posmatranih zemalja ionako nisu iste veličine.

Prema konsolidovanim rezultatima, svih šest država je 2021. godinu uspelo da završi sa manjim dugom prema udelu u BDP-u u odnosu na rast iz 2020. godine, kada je naročito Crna Gora zabeležila izrazito jak skok duga, prebacivši barijeru od 100 odsto BDP-a, što i jeste bio jedan od uzroka brzog smenjivanja vlada u toj zemlji.

Iznosi javnih dugova prikazani su u milijardama evra i u odnosu prema nacionalnom BDP-u

Izvor: Ministarstva finansija CG, BiH, Uprava za javni dug RS, Javendolg.open.finance.gov.mk, Eurostat

I taman kada se činilo da je situacija krenula nabolje, Evropu i čitav svet pogodila je ipak neočekivana kriza u Ukrajini koja je prerasla u otvoreni rat dve velike zemlje, koji evo traje već sedam meseci i utiče poput domino efekta na cene hrane i energenata na celoj planeti, ali sa najvećim efektom upravo na Starom kontinentu.

Konsolidovani podaci iz marta ove godine ne odslikavaju još uvek negativne efekte ukrajinske krize, naprotiv čak ukazuju na to da su Srbija, Hrvatska i Slovenija nastavile relativno stabilnu finansijsku politiku. Ipak, kada se uporede podaci u odnosu na kraj 2019. godine, Srbija ima identičan udeo javnog duga (52 odsto BDP-a), dok je u Hrvatskoj on u istom periodu uvećan 4,5 odsto, a u Sloveniji 9,5 odsto.

Poslednje vesti iz regiona ukazuju na potrebe uzimanja novih zajmova, što svakako posledično dovodi do uvećanja javnog duga. Narodna banka Srbije je ove godine aktivnije učestvovala na deviznom tržištu, kao i u trgovini zlatnim rezervama, kako bi stabilizovala kurs dinara prema evru, a s druge strane refinansiranje starih dugova kroz prodaju državnih obveznica, kao što je rečeno, samo će posledično dovesti do novih dugova. Ne treba zaboraviti da našoj zemlji ne ide naruku ni jačanje američkog dolara, jer će svi dugovi indeksirani u američkoj valuti time dodatno poskupeti.

Niko ne može sa sigurnošću da tvrdi kako će se dalje razvijati situacija na istoku Evrope, ali nesumnjivo je da će posledice poslednjih nekoliko meseci između ostalog biti i dalji rast javnih dugova zemalja u našem regionu, te da će one, što kriza bude duža i dublja, neminovno ponovo posezati za sredstvima MMF-a i drugih globalnih kreditora.

Tu do izražaja dolazi sposobnost država da otplaćuju svoje dugove. Ekonomisti generalno smatraju da je ona mnogo važnija od postignutog udela duga prema BDP-u.

Proklamovana granica Mastrihta od 60 odsto BDP-a rezervisana je za države koje žele da pristupe Evropskoj uniji, u kojoj mnoge zemlje odavno imaju probijenu granicu duga od 80 odsto, pa i više. Američki javni dug je, na primer, najveći u apsolutnim iznosima na svetu i nedavno je pao ispod 100 odsto, ali niko ne brine da SAD neće moći da nastavi da ga uredno servisira, zbog veličine ekonomije i ranije istorije otplaćivanja.

Zato je nedavno u razgovoru za Biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Slobodan Minić istakao da je održiva granica srpskog javnog duga na nekih 45 odsto BDP-a.

“Troškovi koje plaćamo za kamate zapravo su isti kao u nekim zemljama EU sa dugom od preko 100 odsto BDP-a. Da je to visok dug za nas potvrđuju i aktuelna kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima, koja Srbiju ipak percipiraju kao rizičnu zemlju za ulaganja i zbog čega su kamatne stope po kojima možemo da se zadužujemo porasle više nego za uporedive zemlje Centralne i Istočne Evrope”, rekao je Minić za naš portal.

Izvor: Biznis.rs

Tags
Back to top button