Pitanje vredno 72 biliona dolara: Dobra prilika, da ili ne? – Bankar.rs
ANALIZEIZVEŠTAJ SA BERZESVE VESTI

Pitanje vredno 72 biliona dolara: Dobra prilika, da ili ne?

Investitori koji skeptično gledaju na gotovo rekordne nivoe najvažnijih globalnih berzanskih indeksa i nisu spremni da učestvuju u usponu jako greše, smatraju strani analitičari.

Kako piše Rojters, kupiti deonice tokom sadašnjeg trenda rasta pitanje je vredno 72 biliona dolara. No, odgovor na to pitanje je – da. I to ne samo jer do sada nezabeleženi monetarni i fiskalni podsticaji ekonomiji od 20 biliona dolara donose strukturnu promenu na koji se finansijska imovina vrednuje.

Promene došle s pandemijom

Tu valja pribrojiti i godine socijalnih promena, inovacija, a sada i pandemije korona virusa koja može zauvek promeniti način na koji ljudi rade, studiraju i kupuju, a što se oslikava u dominantnoj ulozi tehnoloških deonica.

No, ponovni rast broja zaraženih te predstojeći predsednički izbori u SAD-u ispunio je oprezom deo investitora što je vidljivo iz ispodprosečnog obima trgovanja na Wall Streetu. Na američkim berzama je u ponedeljak vlasnika zamenilo 7,9 milijardi deonica, dok je prosečni dnevni obim u poslednjih 20 dana iznosio 10 milijardi.

To se vidi i po rastu globalne tržišne kapitalizacije deonica koja je od kraja marta porasla za 24 milijarde dolara. „COVID pandemija je preotela postojeće trendove – veća zavisnost od tehnologije, internet trgovina, rad na daljinu – i dodatno i naglasila“, pojašnjava za Reuters Benjamin Jones, analitičar u State Street Global Markets. „Ono što je još donedavno bilo udaljeno desetak godina sada je realnost: učenje i rad na daljinu, razgovor s lekarom putem Zooma, naručivanje lekova putem e-maila…”, dodaje Jake Dollarhide, direktor u kompaniji Longbow Asset Management.

Američki indeks S&P 500 trenutno se trguje po odnosu cene i zarade (P/E) od 22 što je najviša vrednost od dot.com balona početkom veka. Međutim, valja naglasiti kako se u tom razdoblju sastav indeksa dramatično promenio.

Do pre nekoliko decenija deonice banaka te naftnih i industrijskih kompanija činile su najveći udeo u deoničkom merilu 500 najvećih američkih kompanija.

Ti se sektori uobičajeno trguju po nižim vrednostima, a što je jedan od glavnih razloga zašto britanski FTSE 100 indeks za ovu godinu beleži gubitak od preko 19 odsto.

Sa druge strane, deonice tehnoloških kompanija iz SAD-a trguju se po odnosu cene i zarade između 80 i 100 što je celo tržište poguralo nadomak rekordng stepena skupoće. Čineći trećinu S&P-a 500, tehnološke deonice postale su najveći dobitnici zatvaranja ekonomskih aktivnosti zbog suzbijanja pandemije.

(Pre)visoka vrednovanja

To posebno važi za FANGMAN grupu kompanija – Facebook, Apple, Netflix, Google, Microsoft, Amazon i Nvidia. Naoko (pre)visoka vrednovanja deonica na najvećim globalnim berzama još više imaju smisla u kontekstu dugog razdoblja niskih kamatnih stopa, dodaje Maximilian Kunkel, investicioni direktor u švajcarskoj banci UBS.

Naime, investitori u deonice trenutno profitiraju od nadprosečne premije rizika držanja deonica (ERP), pokazatelja koliki je prinos od ulaganja u deonice u odnosu na prinos od nerizične finansijske imovine. ERP za globalne deonice trenutno iznosi 4,6 odsto, dok je za američke deonice na 4 odsto. Iako tokom vremena ovako visok ERP može pasti, s obzirom na kamatne stope blizu ili na nuli još će neko vreme ostati dovoljno privlačan investitorima, smatraju analitičari. „Kao rezultat toga pozitivno gledamo na rizičnu imovinu čak i nakon ovog uspona“, tvrdi Kunkel. U prilog deonicama i njihovim vrednovanjima idu i prognoze o vrlo niskoj inflaciji u najvećim svetskim ekonomijama. Međutim, zanimljivo je da ovaj tržišni uspon nije ostao rezervisan samo za deonice.

Prema proračunu analitičara Bank of America, portfolio sastavljen od po 25 odsto deonica, obveznica, zlata i gotovine u protekla tri meseca ostvario bi rekordnih 18 odsto rasta vrednosti.

Izvor: Poslovni dnevnik

Tags
Back to top button