Republika Irska postala je sinonim za iseljavanje mladih iz Hrvatske u potrazi za boljim životom.
Deset puta je povećan broj ljudi koji su iz Hrvatske u Irsku odselili u Evropsku uniju od 2013. kada je Hrvatska ušla u ovu zajednicu zemalja. Kako je objavio Centar za populacijske longitudinalne studije, broj onih koji su potražili “bolje sutra” deset puta je veći od 2013. do 2018. nego od 2002. do 2013. godine.
U zanimljivoj analizi demografskog profila Hrvata u Irskoj prof. dr. Ivana Čipina, demografa s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelja CLPS-a, korišćeni su podaci Središnjeg statističkog ureda Republike Irske. Prema toj analizi, broj imigranata u Irsku procenjuje se prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), identifikacionog broja koji se koristi za brojne potrebe – od zapošljavanja do ostvarivanja socijalnih beneficija, piše “Slobodna Dalmacija”.
Od 2002. do ulaska Hrvatske u EU, strancima hrvatske nacionalnosti koji su se doselili u Irsku izdano je oko 2.000 PPS brojeva. Od ulaska, pak, Hrvatske u EU sredinom 2013. dodine pa do kraja 2018., taj broj je iznosio oko 21.500.
Dr Čipin napominje kako to ne znači da svi koji su u navedenom periodu dobili PPS broj i dalje žive u Irskoj. Neki se vrate, no to se preko PPS broja ne može pouzdano pratiti, dok manji broj došljaka u Irsku i ne uzme taj broj. No PPS je svakako jako dobar posredni pokazatelj broja doseljenika iz neke zemlje u Irsku, te ga irski statistički ured koristi za procenu inostrane migracije.
Analiza je pokazala da je vrhunac iseljeničkog talasa iz Hrvatske u Irsku bio 2016. godine, pa je onda počeo slabiti i već se 2018. smanjio za petinu, a Cipin očekuje dalji pad broja iseljenih i u ovoj godini.
Od 2013. do 2017. godine Hrvatima su izdata 17.274 PPS broja, od toga 10.534 ili 61 posto muškarcima i 6.740 ili 39 odsto ženama. U isto vreme PPS je dobilo i 1.995 dece mlade od 15 godina, što je cinilo 11 odsto svih doseljenih iz Hrvatske u Irsku, dok je onih uzrasta od 15 do 24 godine koji su dobili PPS bilo 3.985, odnosno 23 posto.
Ubedljivo najviše – čak 10.332 ili 60 posto – bilo je useljenika iz Hrvatske starosti od 25 do 44 godine, svega 980 ili šest odsto bilo je doseljenika od 45 do 64 godine, dok stariji od 65 godina u iseljavanju iz Hrvatske u Irsku učestvuju u beznačajnom broju – njima su izdata tek tri PPS broja.
U analiziranom razdoblju pet od šest doseljenih Hrvata bili su deo mlađeg i srednjeg radnog stanovništva, odnosno od 15 do 44 godine.
Više od jedne polovine (52 odsto) doseljenika iz Hrvatske čine mladi i sredovečni muškarci (15-44).
I žene istih godina, od 15 do 44 godine, iako ih je dosta manje nego muškaraca, sa 31 odsto čine značajan deo doseljenika iz Hrvatske.
